Hrvatski svećenici i diplomatski predstavnici u Njemačkoj, gdje danas živi više od 400 tisuća hrvatskih državljana, sve češće svjedoče o tome kako se čitave obitelji odlučuju vratiti u domovinu.
Piše: Marijana Dokoza
Nakon više od desetljeća intenzivnog iseljavanja, posljednjih godina bilježi se sve veći broj Hrvata koji se iz Njemačke vraćaju u Hrvatsku. Najnoviji podatci njemačkog Saveznog statističkog ureda (Destatis) pokazuju da se trend povratka nastavio i tijekom 2025. godine.
Prošle se godine, naime, iz Hrvatske u Njemačku doselilo 10.346 osoba, dok se iz Njemačke u Hrvatsku vratilo čak 20.504 osoba. Time je broj povratnika bio gotovo dvostruko veći od broja novih doseljenika u Njemačku.
Podatci također pokazuju da se broj hrvatskih državljana u Njemačkoj smanjuje već treću godinu zaredom. Dok je 2023. godine u Njemačkoj živjelo 434.045 hrvatskih državljana, 2024. ih je bilo 425.810, a 2025. godine 413. 480. U samo dvije godine broj Hrvata u Njemačkoj smanjio se za više od 20.000 osoba, što upućuje na promjenu migracijskih trendova koji su obilježili razdoblje nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju.
Nakon 25 godina u Njemačkoj, vraćaju se u Hrvatsku
Jedna od onih koji su odlučili vratiti se u domovinu jest i Hrvatica iz Slavonije Amela Dušanić iz Mainza. Nakon 25 godina života u Njemačkoj, zajedno sa suprugom i dvojicom mlađih sinova odlučila se vratiti u Tiborijance kod Belišće. U razgovoru za Fenix Magazin istaknula je kako takva odluka nije nimalo laka jer u Njemačkoj ostavlja prijatelje, uspomene i dio obitelji. Posebno joj teško pada činjenica da njezin najstariji sin ostaje živjeti u Mainzu, no želja za povratkom u domovinu ipak je prevagnula. Njezina priča pokazuje da iza statističkih podataka stoje osobne i često teške, ali i čvrste odluke brojnih obitelji.
Svećenici: Povratak Hrvata više nije rijetkost
Da povratak Hrvata iz inozemstva više nije rijetkost, potvrđuju i hrvatski svećenici te diplomatski predstavnici u Njemačkoj. Prema njihovim iskustvima, sve veći broj obitelji odlučuje napustiti Njemačku i vratiti se u Hrvatsku ili Bosnu i Hercegovinu. Slični trendovi bilježe se i među iseljenicima koji se vraćaju iz Austrije, pa čak i iz udaljenijih zemalja poput Argentine.
Fra fra Kristijan Montina, voditelj Hrvatske katoličke župe u Wiesbadenu, kaže kako se u zadnjih godinu dana iz njegove župe u Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu vratilo oko 120 obitelji. Još ih se, kako je rekao, na povratak sprema nekoliko obitelji.
– Ljudi ponovno vide priliku za bolji život u svojoj domovini. Posljednjih godina takvih je odlazaka sve više, ističe fra Kristijan Montina.
Voditelj Hrvatske katoličke zajednice u Mainzu, fra Jure Zebić, ističe kako su rastanci s obiteljima koje se vraćaju u domovinu posljednjih godina postali gotovo svakodnevica.
– Posljednjih godina rastanci od hrvatskih katoličkih misija postaju sve češći. Mnoge obitelji nakon dugogodišnjeg života u Njemačkoj, među kojima ima i mladih obitelji, odlučuju se vratiti u svoj rodni kraj ili tamo gdje vide bolje mogućnostiživota ze sebe i svoju obitelj, rekao je fra Jure Zebić.
Više zanimljivosti: NAKON 25 GODINA U MAINZU VRAĆAJU SE U HRVATSKU: Ne znamo što nas čeka, ali ne bojimo se!
Sablić: Ljudi se vraćaju zbog obitelji
Da se više ne radi o pojedinačnim slučajevima, smatra i generalni konzul Republike Hrvatske u Stuttgartu Ivan Sablić. Prema njegovim riječima, povratak Hrvata iz Njemačke prerastao je u jasan i prepoznatljiv trend. Kao glavne razloge navodi gospodarsku nesigurnost u Njemačkoj, ali i sve bolje poslovne i životne prilike koje danas postoje u Hrvatskoj.
Sablić podsjeća kako je broj hrvatskih državljana u njemačkoj saveznoj zemlji Baden-Württemberg prije četiri godine iznosio više od 120 tisuća, dok ih je danas 118.380, što je osjetno manje. Istodobno raste broj onih koji se odlučuju na povratak, ponajviše zbog rasta plaća, otvaranja novih radnih mjesta i sve većih ulaganja, osobito u Slavoniji.
– Plenkovićeva Vlada učinila je izuzetno puno po pitanju povratnika gdje je svojim programima potakla povratak, kazao je Sablić.
Posebno ističe program „Biram Hrvatsku“, koji je dosad iskoristilo više od tisuću povratnika iz Njemačke. Prema njegovu mišljenju, mnogi su prepoznali da je život u Hrvatskoj danas znatno kvalitetniji nego prije desetak godina.
– Ljudi se vraćaju zbog obitelji, jezika i kulture, ali i zato što danas lakše mogu riješiti stambeno pitanje te pronaći posao. Manje-više svi oni u Hrvatskoj imaju riješeno stambeno pitanje. Posebno se osjeća optimizam u Slavoniji, gdje se otvaraju nove tvrtke i pokreću investicije. Za obitelji s djecom važna je i dostupnost vrtića i škola, što je u Hrvatskoj danas jednostavnije nego u Njemačkoj, naglašava Sablić.
Mnogi se vraćaju jer u Njemačkoj im više nije sigurno
No, ne vraćaju se Hrvati samo zbog riješenog stambenog pitanja i boljih poslovnih prilika. Određeni društveni procesi koji se događaju, posebice u Njemačkoj, dobar su razlog za odluku o odlasku u Hrvatsku.
– Ne sviđa mi se ono što se posljednih godina događa u Njemačkoj, kazala je Antonela Viduka iz Münchena koja s obitelji planira povratak u Hrvatsku.
Nije samo Antonela Viduka, majka dvoje maloljetne djece, zabrinuta zbog onoga što se događa. Prema brojnim istraživanjima javnog mnijenja koje objavljuju njemački mediji, Nijemci su sve zabrinutiji zbog gospodarske stagnacije, rasta životnih troškova, migracijskih pitanja i slabljenja društvene kohezije.
Iako službene statistike pokazuju da je Njemačka i dalje relativno sigurna zemlja te da je ukupna stopa kriminaliteta posljednjih godina u padu, velik dio građana smatra da se sigurnosna situacija pogoršala te da se svakodnevni život promijenio u odnosu na razdoblje prije desetak godina.
Marija Katić iz Frankfurta: Osjećaj nesigurnosti
Posebno je izražen osjećaj nesigurnosti u velikim gradovima i na javnim mjestima. Prema istraživanjima njemačkih instituta za javno mnijenje, gotovo polovica građana danas navodi da se na ulicama, u parkovima ili javnom prijevozu osjeća manje sigurno nego ranije. Istodobno raste zabrinutost zbog političke polarizacije i sve žešćih rasprava o migracijama i nacionalnom identitetu.
– Želim imati osjećaj da su moja djeca sigurna, da, kada moja kćer jednog dana poželi izaći s prijateljicama u klub ili na koncert, neće biti izložena napadu zato što je netko smatra „previše izazovno“ odjevenom. Mnoge majke već danas nemaju takav osjećaj, a teško je i zamisliti kako će to izgledati kada moja kćer postane punoljetna. Kako je krenulo s vjerskim pitanjima, i svemu što Njemačka dopušta strancima, ne znam, kaže Marija Katić iz Frankfurta koja kaže, ne isključuje mogućnost povratka u domovinu.
Nisu samo Hrvati zabrinuti za budućnost u Njemačkoj. Ona brine i sve veći broj Nijemaca. Jer, prema brojnim istraživanjima javnog mnijenja, Nijemci su sve zabrinutiji zbog gospodarske stagnacije, rasta životnih troškova, migracijskih pitanja i slabljenja društvene kohezije.
Budućnost je u Hrvatskoj sigurnija
Mnogi Hrvati koji razmišljaju o povratku ističu da ih, osim ekonomskih razloga, privlači život u poznatom društvenom okruženju. Kao prednosti života u Hrvatskoj navode blizinu obitelji, zajednički jezik, kulturni identitet te osjećaj pripadnosti lokalnoj zajednici. Dio povratnika smatra da se u Hrvatskoj lakše održavaju obiteljske i društvene veze te da djeca odrastaju u okruženju u kakvom su odrastali i njihovi roditelji ili bake i djedovi.
Stručnjaci pritom upozoravaju da se razlozi povratka ne mogu svesti samo na jedno pitanje. Riječ je o kombinaciji gospodarskih, društvenih i osobnih čimbenika zbog kojih sve veći broj hrvatskih iseljenika svoju budućnost ponovno vidi u domovini.
– Iako Njemačka i dalje nudi veće plaće i šire mogućnosti zapošljavanja od Hrvatske, u mojem okruženju mnogi smatraju kako kvaliteta života ne ovisi isključivo o financijskim primanjima. Kao prednosti života u Hrvatskoj vidimo obiteljsko okruženje, te osjećaj veće povezanosti sa zajednicom, kaže Marija K.
Prema posljednjim podatcima, u Njemačkoj danas živi 413.480 tisuća hrvatskih državljana, što je osjetno manje nego prije nekoliko godina. Taj je podatak najbolji pokazatelj kako se migracijski trendovi postupno mijenjaju te da sve više Hrvata svoju budućnost ponovno vidi u domovini.
Iz Argentine s cijelom obitelji u Dalmatinsku zagoru
I na kraju završimo pričom splitskog taksista Igora koja zatvara širu sliku povratničkih sudbina koje se sve češće bilježe iz cijeloga svieta. S kruzera koji je nedavno pristao u splitsku luku, Igor je odvezao jednu hrvatsku obitelj koja je stigla iz Argentine prema Biorinama, u Dalmatinsku zagoru, u obiteljsku kuću u kojoj je nekada davno ostao život majke muškarca koji danas ima 80 godina.
– Ta je obitelj s kruzeom iz Argentine došla u Splitu. Suprug, supruga i djeca – tri kćeri i dva sina. Kaže da se vraća jer je sa Biorinama dobio „sve što je u životu tražio“. Dolaze u rodnu kuću, na ognjište koje je davno napustila njegova majka, koja se udala za Argentinca, priča Igor, opisujući susret s čovjekom koji je zadnji put u Hrvatskoj bio s majkom 80-tih godina.
– Ovog puta, kazao je, došao je da ostane zauvijek. Kad se opraštao sa mnom i kad sam ih ostavio ispred njegove rodne kuće, zagrlio me tako snažno kao da sam mu darovao bogatstvo. Onako sitan obgrlio je mene koji je visok više od dva metra i bio istinski sretan, kaže Igor.
I bio je, jer doveo je svoju obitelj na ognjište svoje majke.
Fenix-magazin/Marijana Dokoza
