Rak debelog crijeva jedna je od najčešćih malignih bolesti u svijetu, a tumori se obično razvijaju potajno i polako, tijekom niza godina. Međutim, najnoviji podaci objavljeni u časopisu “International Journal of Cancer” pale ozbiljan alarm: u posljednjih 20 godina bilježi se sve češća pojava ovog karcinoma kod mlađih osoba.
U Njemačkoj se bilježi jasan porast slučajeva među mlađom populacijom, no taj je trend ipak znatno manje dramatičan nego u Sjedinjenim Američkim Državama. Glavna ugrožena skupina su mladi između 20 i 39 godina, a unutar nje posebno se izdvajaju osobe u dvadesetim godinama života. Srećom, veći dio tog porasta odnosi se na oblike bolesti s relativno dobrom prognozom, kao što su manji ili manje agresivni tumori.
Zbog ovih promjena u javnosti se otvorilo pitanje treba li spustiti dobnu granicu za zakonski preventivni pregled (screening), koja trenutačno iznosi 50 godina. Istraživački tim, ali i neovisni stručnjaci poput prof. Thomasa Seufferleina sa Sveučilišne klinike u Ulmu i prof. Christiana Poxa iz Bremena, smatraju da to trenutačno nije opravdano niti potrebno. Pox upozorava da bi spuštanje granice smanjilo učinkovitost programa uz drastično više troškove te naglašava da bi se znatno veći učinak postigao kada bi se povećao odaziv na rano otkrivanje raka među građanima starijima od 50 godina koji već imaju zakonsko pravo na besplatan pregled.
3 KLJUČNE ČINJENICE O PORASTU RAKA KOD MLAĐIH GENERACIJA:
· Glavni sumnjivac je pretilost: Rani kolorektalni karcinom (EO-CRC) definira se kao tumor debelog ili ravnog crijeva dijagnosticiran prije 50. godine života. Pretilost, osobito ako se pojavi u ranoj životnoj dobi, snažno je povezana s višim rizikom od obolijevanja. Pretilost uzrokuje stanje kronične upale u organizmu i smatra se najvjerojatnijim uzrokom ovog negativnog trenda.
· Promjene u načinu života od 1950-ih: Točni uzroci još se istražuju, no znanstvenici predvođeni Svenom Voigtländerom iz Bavarskog registra za rak i Hiltraud Kajüter iz Registra Sjeverne Rajne-Vestfalije vide izravnu vezu s modernim navikama. Među glavne čimbenike ubrajaju se pretilost u djetinjstvu i adolescenciji, pretjerano uzimanje antibiotika, sjedilački način života, nezdrava prehrana i reproduktivne tehnologije koje mogu utjecati na crijevni mikrobiom i izazvati rane metaboličke promjene.
· Statistika po godištima: Analiza podataka od 2003. do 2023. godine pokazuje da broj novih dijagnoza ranog raka crijeva raste u prosjeku za 0,8 % godišnje kod muškaraca te 0,9 % kod žena. Najveći skok zabilježen je kod najmlađih (20-29 godina) – čak 3,3 % kod muškaraca i 3,9 % kod žena. Kod osoba između 40 i 49 godina broj novih dijagnoza nije se bitno mijenjao, dok je rak crvuljka (appendix) zabilježio porast u svim dobnim skupinama.
Zašto Europa stoji znatno bolje od Sjedinjenih Američkih Država?
Usporedba podataka s kretanjima u SAD-u jasno pokazuje da europski način života i zdravstveni sustav pružaju bolju obranu. Primjerice, stopa smrtnosti od ranog karcinoma crijeva u SAD-u je između 2004. i 2020. rasla u prosjeku za 1,2 % godišnje, dok je u Njemačkoj u istom razdoblju ostala stabilna, ponajviše zahvaljujući boljim metodama ranog prepoznavanja simptoma.
Glavni razlog za dramatičnije brojke u Americi leži u stopi pretilosti. Dok je u Njemačkoj udio pretilih osoba u dobi od 25 do 34 godine porastao na 17 % kod muškaraca i 14 % kod žena, u SAD-u je ta brojka u skupini od 20 do 39 godina skočila na frapantnih 36 %, a kod djece i mladih na 19 %. Ipak, stručnjaci napominju da pretilost ne može biti jedino objašnjenje i da se istraživanja moraju nastaviti.
U apsolutnim brojkama, unatoč laganom rastu, ukupni udio oboljelih mladih i dalje je relativno nizak u usporedbi sa starijima od 50 godina. Od prosječno 56.200 novih slučajeva raka crijeva godišnje u Njemačkoj, samo njih 3.000 (oko 5,4 %) odnosi se na mlađe od 50 godina. U SAD-u je ta situacija znatno lošija – tamo se čak 14 % svih pacijenata s rakom crijeva dijagnosticira u dobi mlađoj od 45 ili 50 godina, zbog čega su Amerikanci granicu za screening službeno spustili na 45 godina života.
S pozitivne strane, zahvaljujući uvođenju redovitih preventivnih programa i napretku u terapiji, ukupna smrtnost od raka debelog crijeva u općoj populaciji već desetljećima bilježi konstantan pad na globalnoj razini. Službeni podaci njemačkog Saveznog ureda za statistiku pokazuju da je u razdoblju od 20 godina broj smrtnih slučajeva pao za čak 17 % – dok je 2003. godine od ove bolesti umrlo 28.900 ljudi, 2023. godine ta je brojka smanjena na 24.100.
Fenix-magazin/IK
