Svatko tko se automobilom uputi prema Švicarskoj mora računati na to da će na brojnim graničnim prijelazima biti potpuno automatski registriran putem kamera. Prema službenim podacima Švicarskog saveznog ureda za carinu i sigurnost granica (BAZG), u tijeku je velika operacija uvođenja automatskog nadzora, a sustavi za prepoznavanje registracijskih pločica već su postavljeni na čak 177 lokacija. Sustav bilježi vozila kako pri ulasku, tako i pri izlasku iz zemlje.
Ključni podaci o novom sustavu nadzora:
Pokrivenost granice: Budući da u Švicarskoj, prema podacima Saveznog ureda za ceste (ASTRA), postoji ukupno 692 granična prijelaza, trenutnih 177 lokacija pokriva samo jedan, ali strateški najvažniji dio granice. Lokacije se stalno ažuriraju i nadograđuju.
Kamere na stranom teritoriju: Iako BAZG sustave u pravilu postavlja na švicarskom tlu, postoje iznimke. Pojedini sustavi kamera nalaze se na takozvanim zajedničkim carinskim objektima koji su ugovoreni međudržavnim sporazumima, što znači da se neke kamere fizički nalaze na njemačkom državnom teritoriju.
Precizno praćenje: Uređaji su podešeni tako da na temelju trake, smjera vožnje i prometne regulacije mogu stopostotno i bez greške dodijeliti granični prijelaz švicarskoj ili njemačkoj kontroli.
Snimaju se marka, tip i boja vozila, ali ne i lica putnika
Mnogi vozači opravdano se pitaju koje sve informacije ovaj sustav prikuplja. Iz BAZG-a naglašavaju kako sustav memorira samu registracijsku pločicu, točan datum te minutu ulaska ili izlaska iz zemlje. Ovisno o zakonskoj specifikaciji, sustav može obraditi i druge karakteristike samog vozila – kao što su marka automobila, točan tip i boja.
S druge strane, trajanje boravka u Švicarskoj ili učestalost prelazaka granice se ne prate. Švicarske vlasti također umiruju javnost u pogledu zaštite privatnosti putnika: lica vozača i suvozača ne smiju se identificirati. Iako u određenim svjetlosnim uvjetima osobe na preglednim snimkama mogu biti vidljive u obliku obrisa, njihova identifikacija je zbog same kvalitete slike u potpunosti isključena.
Automatsko križanje podataka s bazom potraga
Glavni razlog uvođenja ovog skupog sustava je borba protiv kriminala i prekršaja. Sve snimljene registracijske pločice u realnom vremenu prolaze kroz švicarsku bazu potraga RIPOL.
U toj se bazi podataka, između ostalog, vode ukradena vozila, ukradene pločice, ali i brojne druge policijske tjeralice i nalozi. Ako sustav prepozna pločicu s popisa, odmah aktivira takozvani „pogodak“ (Treffer) i u sekundi alarmira pogranične i carinske službenike na terenu.
Osim za policijske potrage, podaci se koriste i za kontrolu teretnog prometa, odnosno za provjeru plaćanja švicarske pristojbe za teška teretna vozila (LSVA) koja vrijedi za sve kamione iznad 3,5 tona ukupne mase. Također, anonimni podaci iz sustava koriste se u statističke svrhe za analizu prekograničnog prometa.
Koliko se dugo čuvaju vaši podaci?
Za veliku većinu snimaka i podataka vrijedi strogo pravilo: maksimalni rok pohrane iznosi 30 dana. Nakon isteka tog razdoblja, podaci se automatski trajno brišu iz sustava.
Jedina iznimka od ovog pravila nastupa ako se u tom roku utvrdi sumnja na prekršaj ili kazneno djelo, odnosno ako se pokrene upravno-kazneni postupak u kojem su ti obrisci i snimke nužni kao dokazni materijal u istrazi.
Iz BAZG-a su također naglasili kako trenutno skeniranje pločica nema nikakve veze s najavljenim uvođenjem tranzitne pristojbe za prolazak kroz Švicarsku (tzv. alpska cestarina), čija je provedba u nadležnosti Saveznog ureda za ceste (ASTRA).
Fenix-magazin/IK
