Sve veći broj ljudi, unatoč stopama inflacije i izostanku bilo kakvih kamata, skladišti velike količine novca na svojim tekućim računima, pokazujući prilično loše financijske navike.
U reprezentativnoj anketi koju je agencija za ispitivanje javnog mnijenja Civey provela za portal za usporedbu kredita Smava, čak je svaki osmi ispitanik (13,0 posto) priznao da na tekućem računu drži iznos veći od 10.000 eura.
Ovaj je trend u stalnom porastu jer je u prošlogodišnjem istraživanju taj udio iznosio tek 11,2 posto. Problem leži u činjenici da banke na tekućim računima u pravilu ne nude nikakvu kamatu na uloge, pa čak i ako nominalni iznos novca ostaje isti, inflacija koja je nedavno iznosila više od dva posto polako, ali sigurno uništava njegovu kupovnu moć.
Vozači, radnici i obitelji na taj način za svoj novac mogu si priuštiti sve manje i manje, što se u financijskom svijetu definira kao klasično “štednja s gubitkom vrijednosti”.
Stručnjaci za zaštitu potrošača stoga apeliraju na građane da na računima za svakodnevni promet drže isključivo operativni novac. Sve preko strogo definiranog crnog fonda trebalo bi odmah preusmjeriti u druge financijske instrumente koji donose prinos ili barem amortiziraju udar inflacije.
3 ZLATNA SAVJETA STRUČNJAKA ZA UPRAVLJANJE GOTOVINOM:
· Koliko iznosi idealna hitna rezerva: Stručnjaci preporučuju da se u likvidnom obliku drži isključivo crni fond za hitne slučajeve koji iznosi otprilike tri neto mjesečne plaće. Taj novac služi kao amortizer ako se neočekivano pokvari hladnjak, pametni telefon ili automobil. Ovisno o osobnoj životnoj situaciji i potrebi za sigurnošću, ova rezerva može biti i nešto veća, no sve što prelazi iznos od pet mjesečnih plaća obvezno bi se trebalo uložiti drugdje.
· Tekući račun služi samo za transakcije: Na klasičnom tekućem računu trebali biste imati samo onoliko novca koliko vam je potrebno za pokrivanje tekućih mjesečnih obveza – kao što su stanarina, režije (struja, internet), hrana i troškovi mobilnosti. Čak i vaša hitna rezerva ne mora stajati na tekućem računu.
· Prebacite novac na dnevnu štednju: Ostatak slobodnog novca trebao bi se prebaciti na račun za dnevnu štednju (Tagesgeldkonto). Novac tamo ostaje jednako dostupan u svakom trenutku, ali trenutačno može donijeti umjerene kamatne stope od tri posto i više, čime se barem neutralizira utjecaj inflacije.
Matematički izračun: Kako prebacivanjem 5.000 eura ostvariti profit ili uštedjeti tisuće eura?
Kako bi slikovito prikazao koliku financijsku štetu vozači i radnici rade sami sebi ostavljajući novac na tekućem računu, portal Smava je izračunao točne prednosti prebacivanja iznosa od 5000 eura u druge financijske tokove kroz razdoblje od pet godina. Rezultati jasno pokazuju moć kamatnog računa i pametnog upravljanja dugovima:
· Opcija 1 (Račun za dnevnu štednju): Ako 5.000 eura prebacite na račun za dnevnu štednju uz prosječnu kamatnu stopu od 1,9 posto godišnje, nakon pet godina vaša će se štednja povećati za oko 500 eura.
· Opcija 2 (Oročena štednja / Festgeld): Ako se isti iznos odlučite uložiti u oročenu štednju uz kamatu od 2,76 posto godišnje, vaš će proračun nakon pet godina biti bogatiji za oko 730 eura.
· Opcija 3 (Izvanredna otplata kredita): Daleko najisplativija opcija za sve koji imaju otvoren neki potrošački kredit jest iskorištavanje tog novca za prijevremenu otplatu duga. Prema podacima Bundesbanke, potrošači trenutačno na takve kredite plaćaju iznimno visoke kamate od oko 8,62 posto godišnje. Ulaganjem 5000 eura u izvanrednu otplatu kredita, na kamatama ćete u pet godina uštedjeti nevjerojatnih 2.120 eura.
Anketa koja je razotkrila ove navike građana provedena je u razdoblju od 1. do 3. lipnja 2026. godine, a ispitano je više od 5.000 punoljetnih osoba diljem Njemačke. Zaključak stručnjaka je jasan – pasivnost na bankovnom računu danas izravno znači gubitak novca.
Fenix-magazin/IK
