Na njemačkim benzinskim postajama započela je utrka s vremenom uoči isteka dvomjesečne porezne olakšice na gorivo. Iako mjera prestaje vrijediti 1. srpnja, stručnjaci očekuju da se rast cijena neće osjetiti odmah. Vozači koji žele uštedjeti još uvijek imaju priliku iskoristiti posljednje dane nižih cijena, no očekuju se gužve i pojačan pritisak na tržište.
Zašto cijene neće odmah porasti?
Od 1. srpnja ponovno će se primjenjivati redovna stopa poreza na goriva, što znači povećanje cijene od približno 16,7 centi po litri, uključujući porez na dodanu vrijednost. Međutim, skok cijena neće nastupiti točno u ponoć.
Razlog tome leži u kombinaciji zakonskih pravila i poslovne prakse benzinskih postaja. Takozvano „pravilo 12 sati” propisuje da benzinske postaje cijene mogu povećati tek od podneva. Zbog toga porezno opterećenje neće odmah biti vidljivo na maloprodajnim cijenama.
Osim toga, mnoge postaje početkom 1. srpnja još će raspolagati zalihama goriva nabavljenima po sniženim uvjetima, što bi moglo dodatno odgoditi korekciju cijena.
Stručnjaci stoga očekuju dva moguća scenarija. Dio distributera mogao bi cijene početi podizati već tijekom poslijepodneva 30. lipnja kako bi se pripremio za promjenu sustava. Većina će, ipak, pričekati 1. srpnja u podne, kada zakonska ograničenja prestaju vrijediti, a postojeće zalihe budu iscrpljene.
Više zanimljivosti: NJEMAČKA: Cijene goriva na benzinskim crpkama ponovno padaju
Kada je najpovoljnije natočiti gorivo?
Vozačima koji žele ostvariti posljednju uštedu preporučuje se točenje goriva tijekom kasnog prijepodneva 29. lipnja.
Ipak, stručnjaci upozoravaju na mogućnost dugih redova. Kako se bude približavao kraj porezne olakšice, sve će više vozača pokušavati iskoristiti posljednje sate nižih cijena.
Poseban oprez savjetuje se vozačima dizelskih vozila. Dizel je osjetljiviji na međunarodne tržišne poremećaje pa bi njegova cijena mogla brže dosegnuti granicu od dva eura po litri. Očekuje se da će Super E10 ostati nešto ispod te razine, dok bi cijena Supera E5 mogla biti vrlo blizu tom pragu.
Prognoza cijena za srpanj
Prema procjenama tržišnih analitičara, od 1. srpnja mogle bi vrijediti sljedeće cijene:
- Super E10: od 2,08 do 2,13 eura po litri
- Super E5: od 2,13 do 2,18 eura po litri
- Dizel: od 2,06 do 2,11 eura po litri
Riječ je o procjenama temeljenima na trenutačnim tržišnim okolnostima i očekivanom povećanju poreznog opterećenja. Neočekivani događaji na svjetskom tržištu nafte, osobito u području Hormuškog tjesnaca, kao i moguće reakcije naftnih kompanija, mogli bi značajno utjecati na stvarne cijene.
Skupa mjera s ograničenim učinkom
Porezna olakšica na gorivo njemački je državni proračun stajala oko 1,6 milijardi eura. Međutim, pitanje njezine učinkovitosti i dalje izaziva rasprave.
Prema analizama Monopolske komisije i Instituta Ifo, dio poreznog rasterećenja nije završio kod potrošača. Kritičari tvrde da su pojedine benzinske postaje zadržavale više cijene kako bi povećale vlastite profitne marže. Procjenjuje se da između 100 i 200 milijuna eura poreznih olakšica tijekom prvih šest tjedana nije preneseno na kupce.
Za prosječnog vozača učinak je stoga bio relativno skroman. Vlasnici benzinskih automobila uštedjeli su oko 21 euro, dok su vozači dizelskih vozila ostvarili približno 33 eura uštede.
Politika između pomoći građanima i tržišne logike
Njemačka vlada zasad ne planira nove mjere pomoći, iako pomno prati razvoj cijena. Prema istraživanju javnog mnijenja koje je provela agencija YouGov, oko 70 posto građana podupire dodatne državne intervencije.
Savezna ministrica gospodarstva Katherina Reiche protivi se uvođenju državnog ograničenja cijena goriva. Upozorava da bi takva mjera mogla narušiti tržišne mehanizme i dugoročno dovesti do novih poremećaja. Kao alternativu spominje privremeno povećanje naknade za putne troškove ili smanjenje poreza na dizel za logistički sektor.
S druge strane, zamjenik predsjednika zastupničkog kluba SPD-a Armand Zorn zagovara strogo ograničenje cijena po uzoru na Luksemburg kako bi se ograničile zarade naftne industrije.
Različiti politički prijedlozi pokazuju koliko je teško uskladiti interese potrošača, gospodarske potrebe i klimatske ciljeve.
Tko je profitirao, a tko izgubio?
Brojni ekonomisti smatraju da je najveću korist od porezne olakšice ostvario dio stanovništva s višim primanjima, koji češće koristi automobile i troši veće količine goriva. Kućanstva s nižim prihodima, prema toj procjeni, profitirala su znatno manje.
Kritičari također upozoravaju da je mjera bila ekološki upitna jer je ublažila učinak visokih cijena goriva, koje inače potiču smanjenje potrošnje i prelazak na održivije oblike mobilnosti.
Predstavnici vladajuće koalicije i njemačkog autokluba ADAC ističu suprotan argument. Prema njihovu mišljenju, porezna olakšica bila je brza i učinkovita mjera za ublažavanje inflacijskog pritiska te je mnogim građanima privremeno olakšala svakodnevne troškove prijevoza.
Ovisnost o fosilnim gorivima ostaje ključni problem
Dok rasprava o učincima porezne olakšice ne jenjava, brojni stručnjaci upozoravaju da privremene mjere ne rješavaju temeljni problem.
Sve dok Njemačka ostaje snažno ovisna o nafti i plinu, slične krize i cjenovni šokovi mogli bi se ponavljati. Stoga se, prema mišljenju kritičara, ključno pitanje ne odnosi na način ublažavanja sljedećeg poskupljenja, nego na to kako dugoročno smanjiti ovisnost o fosilnim energentima i ubrzati energetsku tranziciju.
Fenix-magazin/MD/
