Kondicijski trener Tomislav Blažanović za Fenix-magazin govori o korona krizi i koliko je ona utjecala na profesionalni i amaterski nogomet. Odgovara i koje su posljedice odgođenih utakmica, izostanka navijača…
Tomislav je rođen 1992.godine u Zagrebu. Nakon navršene 7.godine života upisuje osnovnu školu u Dubravi, a već početkom pohađanja iste čini svoje prve nogometne korake u klubu NK Dubrava gdje ostaje do 5. razreda nakon čega nastavlja svoj razvoj u NK Croatiji Sesvete. Tamo završava i opću gimnaziju nakon čega 2011.g upisuje Kineziološki fakultet u Zagrebu. Tijekom studija volontira i usavršava se u nogometnim krugovima, a 2017.godine stječe titulu magistra kineziologije u edukaciji i kondicijskoj pripremi sportaša. Nakon završenog studija, postaje predavač na kolegiju Teorija treninga, gdje ostaje do danas.
U siječnju 2019. postaje glavni kondicijski trener seniorske momčadi NK Hrvatski Dragovoljac. Rad nastavlja kao direktor za edukaciju i znanost u Body&Mind Sport Performance Centre-u, uz rad sa brojnim poznatim sportašima. Nakon toga, u ljeto 2019. s kolegom Tomislavom Čulom pokreće i otvara nogometni centar za kondicijsku pripremu sportaša, Performance Elite Conditioning prvi i jedini takav centar u Hrvatskoj koji se bavi individualnim radom isključivo sa profesionalnim nogometašima.
Sustav je temeljen na najsuvremenijoj dijagnostici, novim metodama treninga za razvoj kondicijskih sposobnosti, ali i tehničko-taktičkih uz rad na terenu, analizi utakmica te oporavku igrača.
Kako je kriza pogodila ovaj sport? (odgode natjecanja, testiranja prije utakmica, igranje bez publike, itd.)
Iako je najglobalniji i najmasovniji i ovaj je sport nažalost pogođen korona krizom kad se radi o amaterskom, ali i profesionalnom nogometu. Uz sve klubove i uprave, trenere i menadžere, novac i ostalo, nogomet se ipak, ili bi to barem tako trebalo biti, igra za publiku. Ovim restrikcijama to je onemogućeno čime se velikim dijelom gubi ona strast i osjećaj koji gledatelji daju ovom sportu. Izostanak navijača donosi i manje pritiska na igrače, trenere i upravu kluba zbog čega potencijalno pada i kvaliteta nogometa. Drugi problem predstavljaju odgode utakmica koje svaki puta donose gubitak ritma natjecanja i zahtijevaju nadoknadu a to uvelike utječe na raspored koji često zna u nekom narednom periodu biti pretjerano zgusnut, što za manje klubove donosi probleme zbog manjeg broja kvalitetnih igrača u rotaciji, a generalno za sve donosi i veću frekvenciju ozljeda. Po pitanju planiranja treninga i tempiranja sportske forme kondicijskom i glavnom treneru također dodatno otežava rad, jer bi svaka utakmica u višim kao i u nižim ligama trebala imati adekvatnu pripremu i raspored opterećenja kroz natjecateljski tjedan kako bi igrači mogli pružiti najbolju izvedbu na utakmici.
Kako igrači u amaterskim ligama mogu nadoknaditi izostanak treninga u slučaju “iznenadnog” nastavka sezone? Vremenski i kondicijski. Kako se mogu držati u kondiciji?
Svakodnevno broj registriranih nogometaša u svijetu raste, povećava se i broj trenera od kojih su većina licencirana, broj klubova, liga i utakmica raste a sukladno tome podiže se kvaliteta nogometa i u nižim ligama. Njih je također pogodila korona kriza, ponajprije zbog izostanka treninga koji je neizostavni dio u svakom procesu natjecanja. Izostanak trenažnog podražaja kroz određeni vremenski period uzrokuje pad motoričkih i funkcionalnih sposobnosti kao i tehničko-taktičkih a za neke od njih potrebno je nekoliko tjedana da bi se ponovno vratile na željenu razinu. Stoga bi nogometaši, u ovom periodu, bazičnu kondicijsku pripremu trebali održavati aerobnim sadržajima (dugotrajno kontinuirano/intervalno trčanje) i vježbama snage i prevencije te na taj način osigurati minimalni rizik od ozljede kada krenu natjecanja. U tom slučaju, s obzirom na duži prekid treninga, pripremni period u klubu trebao bi trajati minimalno 6 tjedana da bi se sposobnosti vratile na optimalnu razinu.
Svjedoci smo da se dobna granica vrhunskog sporta povećala na gore (što se tiče godina).
Promjena načina treniranja, ili se ljudsko tijelo promijenilo)? Kako bi, i u kojoj mjeri, amateri mogli pratiti taj trend?
Kako se svakodnevno provode istraživanja i dolazi do znanstvenih spoznaja o sportu, ali i ljudskom pokretu općenito, vrhunski sport je s godinama napredovao te postao mašinerija u kojemu se sjedinjuju svi aspekti današnjeg društva – ekonomski, socijalni, kulturni i dr. U prošlosti je “vremenski rok trajanja” jednog sportaša bio puno kraći, dok se danas pojavom saznanja o prehrani, oporavku i novim tehnologijama u dijagnostici i treningu ta dobna granica pomaknula. Isti je slučaj i u nogometu pa danas nije neobično vidjeti kako vrhunski nogometaši u kasnim 30-ima igraju na vrhunskoj razini i osvajaju trofeje. Povećanjem zahtjeva koje traži današnji nogomet porasli su i trenažni zahtjevi, odnosno adaptacija organizma na svaki novi stres – trening. I upravo je ta poveznica odgovor na pitanje kako nogometaši održavaju vrhunsku formu u tim godinama. Slična je priča i sa amaterskim nogometom. Igrači nižih liga svakako bi trebali pratiti takav trend razvoja i održavanja i bez obzira na manjak uvjeta i resursa. Prvo je važno napraviti odgovarajuću dijagnostiku trenutnog stanja (testiranje sposobnosti) te na osnovu toga odrediti i kreirati plan i program treninga (ciljeve i sl.) a zatim samostalno ili uz nadzor trenera provoditi vježbe prevencije, održavanja i razvoja sposobnosti koje će im omogućiti dužu karijeru i što bolje rezultate.
Fenix-magazin/IM/SIM
