Vlada se suočava s odlukama o paketu reformi koji uključuje mirovinske reforme. Prema jednoj studiji, uštedjele bi se milijarde eura ukidanjem mogućnosti prijevremenog umirovljenja bez odbitaka, piše Njemačka tiskovna agencija (dpa).
Ukidanje prijevremenog umirovljenja bez odbitaka za one s posebno dugim razdobljima uplaćivanja doprinosa moglo bi rasteretiti javnu blagajnu za 9,5 milijardi eura po skupini umirovljenika, pokazuju prognoze.
Svake godine oko 250.000 do 280.000 zaposlenih ljudi iskoristi priliku za odlazak u mirovinu bez odbitaka prije standardne dobi za umirovljenje nakon najmanje 45 godina uplaćivanja doprinosa, kako je izvijestila Zaklada Bertelsmann.
Potencijal za 125.000 radnih mjesta
Izračun Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja (DIW), koji je naručila zaklada, pokazuje da bi ukidanje popularne mogućnosti prijevremenog umirovljenja bez odbitaka također stvorilo potencijal za 125.000 radnih mjesta s punim radnim vremenom.
Model izračuna za umirovljenike rođene 1957. – trenutno najmlađu skupinu u potpunosti umirovljenih – pokazuje da bi se zakonski sustav mirovinskog osiguranja za ovu skupinu mogao rasteretiti za otprilike 10,4 milijarde eura.
Propis za one s posebno dugim razdobljima uplaćivanja doprinosa kontroverzan je zbog svojih troškova. Njemačka vlada namjerava uskoro donijeti odluke o paketu reformi koji se odnosi i na mirovine.
Važeći propis uvela je 2014. tadašnja vladajuća koalicija Kršćansko-demokratske unije (CDU) i Socijaldemokratske stranke (SPD) i usmjeren je na “posebno dugotrajno osigurane osobe” koje su uplaćivale doprinose najmanje 45 godina. Oni rođeni prije 1953. mogli su se umiroviti sa 63 godine bez odbitaka. Za mlađe osobe rođene između 1953. i 1963. ova dob za umirovljenje postupno se povećava. Za one rođene 1964. i kasnije, najranija moguća dob za umirovljenje je 65 godina.
Važeći propis uvela je 2014. tadašnja vladajuća koalicija Kršćansko-demokratske unije (CDU) i Socijaldemokratske stranke (SPD) i usmjeren je na “posebno dugotrajno osigurane osobe” koje su uplaćivale doprinose najmanje 45 godina.
Istraživači: Pogođeni bi otišli u mirovinu deset mjeseci kasnije
Kada bi se ova opcija prijevremenog umirovljenja ukinula, istraživači pretpostavljaju da bi se u tim slučajevima umirovljenje u prosjeku odgodilo za deset mjeseci, a pogođeni bi se tada umirovili sa smanjenim mirovinama.
Prema istraživačima, olakšanje ne bi bilo trenutno, već bi se rasporedilo na desetljeća nižih isplata mirovina. Isti financijski učinak kao za 1957. godište primijenio bi se i na sljedeća godišta, naglašava studija.
Iako bi uštede u mirovinskim rashodima dovele do manjka doprinosa za druge grane socijalnog osiguranja – na primjer, smanjeni prihodi od zdravstvenog osiguranja, osiguranja za dugotrajnu njegu i poreza na dohodak u ukupnom iznosu od oko 860 milijuna eura – “konačna ušteda bila bi oko 9,5 milijardi eura za javnu blagajnu”.
Istraživači tvrde da ne samo financijski razlozi podupiru ponovno razmatranje propisa koji se često raspravlja u političkim raspravama kao “umirovljenje sa 63 godine”.
Kada bi se ovaj oblik prijevremenog umirovljenja ukinuo, tržište rada imalo bi pristup visokokvalificiranim radnicima dulje vrijeme. Naknada bi bila razumna u teškim slučajevima.
Fenix-magazin/SČ/dpa
