Industrijski sektori su u krizi, situaciji od koje sektor obrtništva, čini se, ima koristi. Predsjednik udruženja obrtnika navodi i dodatne razloge, piše Njemačka tiskovna agencija (dpa).
Suprotno trendu koji se vidi u širem gospodarstvu u Njemačkoj, broj obrazovanja u obrtništvu raste. Jörg Dittrich, predsjednik Njemačke konfederacije obrtnika (ZDH), opisao je ovo kao svijetlu točku usred inače teške situacije. “Idemo prema četvrtoj uzastopnoj godini rasta broja novih ugovora o školovanju”, rekao je Dittrich Njemačkoj tiskovnoj agenciji (dpa). Između siječnja i lipnja 2026. registrirano je nešto manje od 67.800 novih ugovora o školovanju – što je povećanje od preko 3.160 ugovora, odnosno 4,9 posto, u usporedbi s istim razdobljem prošle godine.
„Posljednji put smo vidjeli ovako visoku brojku u lipnju 2018. godine. To šalje snažnu poruku: mladi ljudi svjesno biraju kvalificirane zanate.“ Iako godina obrazovanja počinje početkom kolovoza u mnogim saveznim zemljama, još uvijek je moguće započeti obrazovanje do kasno u jesen. „Samo putem oglasnih ploča za obrazovanje Obrtničkih komora, poslodavci trenutno traže pripravnike za 20.460 otvorenih radnih mjesta.“
Suprotstavljanje trendu
Neki okruzi komora čak bilježe dvoznamenkasti rast. Sektor kvalificiranih obrta nudi sigurna, visokokvalitetna radna mjesta, rekao je predsjednik središnjeg udruženja.
„Uzmimo, na primjer, majstora električara iz Stuttgarta koji vodi posao sa 130 radnika. Godinama se mučio popuniti svoja tri ili četiri mjesta za obrazovanje – uloge povezane s automobilskom industrijom. Sada ima 90 prijava.“ Pozadina ove promjene je kriza koja trenutno pogađa mnoge industrijske sektore.
Dittrich je naveo nekoliko razloga za rastući broj naukovanja u kvalificiranim obrtima. „Prvo: Umjetna inteligencija. Mladi ljudi shvaćaju da obrt nudi pravu alternativu ako žele siguran posao.“
Drugo, kampanja za stvaranje imidža i promotivni napori sektora obrta očito su odjeknuli u javnosti. Treće, zarada i izgledi za karijeru unutar sektora su se poboljšali. „I četvrto: segmenti industrijskog sektora drastično su smanjili broj mjesta za obrazovanje zbog situacije na globalnom tržištu.“
Više financiranja centara za obuku
Dittrich je pozvao na odgovarajuće priznavanje uloge sektora obrta u strukovnom obrazovanju. Tvrdio je da paritet između akademskog i strukovnog obrazovanja konačno mora biti utvrđen zakonom. „I to se mora odraziti u financijskoj potpori.“ Centri za obuku hitno trebaju obnovu.
„Nije dovoljno samo identificirati ovu potrebu; ona mora biti podržana financiranjem. Ne možemo slati mlade ljude u centre za obuku koji imaju 30, 40 ili 50 godina i kojima je očajnički potrebna modernizacija“, rekao je Dittrich. „Ovaj zaostatak u obnovi mora se shvatiti jednako ozbiljno kao i problem dotrajalih mostova. Centre za obuku treba obnoviti, no potrebna sredstva trenutno nisu osigurana.“
Dittrich se usprotivio smanjenju proračuna. Primjerice, program „Prilagođeno zapošljavanje i vodiči za dobrodošlicu“ trebao bi isteći krajem 2027. Regionalne mreže izgrađene godinama ne smiju biti ugrožene.
Sektor obrta nudi obuku u više od 130 zanimanja, koja obuhvaćaju različita područja: građevinarstvo i završna obrada (npr. zidari, stolari), elektrotehnika i obrada metala (npr. tehničari elektronike, tehničari automobilske mehatronike), proizvodnja hrane (npr. pekari) te zdravstvena i osobna njega (npr. frizeri, optičari).
Fenix-magazin/SČ/dpa
