Pod nadnaslovom „OTVORILI SU PANDORINU KUTIJU NA SVOJU ŠTETU“ te glavnim naslovom „Demonstracije protiv Bleiburške mise su u stvari je veliki poraz Srba sa muslimanskim imenima, koji sebe zovu “antifasisti”“ autor teksta Muhamed Borogovac piše u „Glasniku Nacionalnog kongresa Republike BiH“ o zločinima nad muslimanima od Bleiburga do Srebrenice te o istini o Bleiburgu “koju nitko više neće moći zaustaviti”.
Tekst Muhameda Borogovca, djelomično prilagođen hrvatskom jeziku, portal Fenix-magazin.de prenosi u cijelosti
Do sada se u Bosni i Hercegovini još uvijek nije znalo gotovo ništa o Bleiburgu, a oni su organizirajući prosvjede protiv mise u Sarajevu otvorili tu raspravu. Krajnji rezultat je da se kroz argumentiranu raspravu javnost počela upoznavati sa Bleiburgom, i da je to sada nezaustavljiv proces, te da istinu o Bleiburgu niko više neće moći zaustaviti, kao i svaku drugu istinu.
Kao nus-produkt, u tim diskusijama razjašnjeno je da je jugoslovenska trobojka sa petokrakom također zlocinačka agresorska zastava, što mnogi politički neupućeni Bošnjaci još nisu bili shvatali do sada.
Istinu o Bleiburgu niko više neće moći zaustaviti
Austrija i druge države nisu branile bleiburšku misu, nego su branile ustaške simbole koje su pojedinci donosili na te mise, kako neki dan objasni Valentin Inzko novinaru Senadu Hadžifejzoviću. Evo ovdje smo vidjeli da u katedrali nije bilo nikakvih fašističkih simbola (zbog kojih se tobože prosvjedovalo), ali je među prosvjednicima bilo zastava agresorske vojske JNA, pod kojima su Mladić i drugovi krenuli tenkoviskim kolonama u genocid na Bosnu i Hercegovinu.
Neki samozvani “antifašiti” kažu da Sarajevo nije bombarirala JNA, nego četnici pod kokardom. A puna istina je da je rat je počeo upravo tako što je JNA proglasila da smo mi iz Bosne i Hercegovine separatisti i krenula da po svojoj “ustavnoj dužnosti” spriječi secesiju Republike BiH od Jugoslavije. Tek kasnije, poslije stravičnih ožujsko-travanjskih zločina JNA, kada je Savjet sigurnosti UN proglasio da je JNA, zajedno sa Crnom Gorom i Srbijom, agresor na Republiku BiH, koja je po ustavu SFRJ imala pravo na razdruživanje, i kada je Savjet Sigurnosti zahtijevao povlačenje JNA iz BiH, oni su formalno, iz političkih razloga preimenovali JNA u “Vojsku Bosanskih Srba”, da bi mogli ostati u BiH i da bi tako i agresiju prekvalificirali u “građanski rat”.
Evo detaljnije o tim dogadjajima.
Preimenovanje jedinica JNA u “Vojsku bosanskih srba” a agresije u “građanski rat”? (Citat iz knjige “Rat u Bosni i Herceogvini – Kako je nagradjen genocid i osnovana Republika srpska”)
Sjetimo se da je odmah poslije priznanja Republike Bosne i Hercegovine od strane USA 7. travnja 1992. predsjednik George Bush već 15. travnja 1992. dao ultimatum JNA, koja je od strane Savjeta sigurnosti već bila proglašena za agresora na BiH, da se do 1. svibnja 1992. povuče iz BiH. Čak je i Američka šesta flota ušla u Jadransko more kao priprema za intervenciju.
Tada Alija Izetbegovic žurno, 24. travnja 1992. odlazi u Skopje na pregovore sa generalima JNA. On je tada postigao neki “sporazum” 26. travnja 1992. sa šefom generalštaba JNA, Blagojem Adžićem i potpredsjednikom Srbije Brankom Kosticem, čiji je jedini efekat bio da je vezao ruke Bushu da nešto vojno učini za Bosnu i Hercegovinu. Naime, da bi formalno udovoljili ultimatumu, Srbi su preimenovali JNA u “Vojsku bosanskih Srba” i obećali da će demobilizirati sve vojnike koji nisu državljani Bosne i Hercegovine (što nitko nije mogao provjeriti). Izetbegovic je na tim pregovorima još dogovorio da se jedinice te novoimenovane vojske ne moraju povući iz BiH, nego samo “na srpske teritorije u BiH”?! Buduci da po Ustavu Republike BiH nije bilo nikakvih ekskluzivno etničkih teritorija, to je znacilo da Srbi mogu uzeti šta god hoce i proglasititi to “srpskom teritorijom”.
Izigravanje Bushova ultimatuma
To je bilo očigledno izigravanje Bushovog ultimatuma, kojim je na taj način ultimatum uspješno sabotiran, jer kako se može SAD tući za BiH kada su se BiH i JNA fino sporazumile?
Napomenimo ovdje još da su tijekom Drugog svjetskog rata 130.000 četnika zamjenili kokardu sa petrokrakom. Zato ne čudi da su oficiri JNA, Mladić, Beara, Krstić, Talić, Gvero, Tolimir, Perišić i mnogi drugi koji su napravili genocida u Bosni školovani u jugoslovenskim vojnim akademijama, da su tamo bili najbolji pitomci, najbolji komunisti i da su zato imali brzo napredovanje do generalskih činova. Genocid u BiH 1992-1995 nije pao sa neba te 1992, genocid se dugo i temeljito pripremao odabirom nacionalnog sastava u pitomaca JNA u vojnim akdemijama JNA.
Buduci da je stanovništvo Bosne i Hercegovine za vrijeme Jugoslavije bilo uskraćenio za bilo kakve informacije i o partizanskim i o četničkim zločinima, slijede neke osnovne informacije i o tome, jer znanje je moć, znanje nikad ne može škoditi, napisao je Muhamed Borogovac.
Na kraju ovog teksta, Glasniku Nacionalnog kongresa Republike BiH objavljuje i video film o Bleiburgu pod nazivom “Tito – dozvola za genocid” kojeg možete pogledati ispod ovog priloga.
Fenix-magazin/SIM/Ivan Matić
