Obavezni sistematski pregledi za sve punoljetne građane, u obimu koji će ovisiti o dobi, spolu i genetskim predispozicijama pojedinaca za razvijanje bolesti, trebali bi se početi provoditi od početka 2023., piše u utorak Jutarnji list.
Ti će se pregledi, uvjerava nas ministar zdravstva Vili Beroš, izvoditi isključivo u javnom, a ne privatnom zdravstvenom sektoru, i to prije svega u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, zbog čega će se, najavljuje, izjednačiti i koeficijenti plaća primarnim i bolničkim liječnicima.
S obzirom na obujam posla – u Hrvatskoj živi više od tri milijuna punoljetnih građana – pitanje je kako će postojeći javni sektor uspjeti obaviti sav dodatni posao.
“I dalje se vode intenzivni razgovori i razrada cjelokupnog koncepta na razini Ministarstva zdravstva, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Plan je da se po dobi, spolu i obiteljskim anamnezama, odnosno genetskim predispozicijama za razvijanje određenih bolesti odredi opseg pretraga i tako spriječe i na vrijeme liječe kronične bolesti”, navodi Beroš. Nažalost, nadalje govori Beroš, dosad nismo imali dobar odaziv na preventivne preglede, a s ovim izmjenama ćemo se potruditi da se to izmijeni.
Sistematski će, ponavlja ministar, biti obavezni, pa se otvara pitanje penalizacije onih koji se ne odazovu na njega. U HZZO-u kažu kako taj dio još uvijek nije razrađen do kraja, ali mogao bi se ticati cijene dopunskog osiguranja.
“Ovdje nije riječ o reformi koja se provodi od danas do sutra, ali ključno je krenuti s nužnim promjenama, a jedan od ključnih koraka je stvaranje preduvjeta zakonskim izmjenama, motiviranje liječnika na specijalizacije za primarnu zdravstvenu zaštitu usklađivanjem koeficijenata s bolničkim liječnicima”, kaže Beroš. Napominje i da je potpuno jasno da u samom početku sve sistematske neće moći raditi samo primarna zdravstvena zaštita, da će se dio njih raditi i u bolnicama, ali i da će bolnički liječnici po potrebi doći u ispomoć primarnoj zaštiti.
Kad bi svaki punoljetni građanin morao na sistematski svake godine, tri milijuna ljudi godišnje trebalo bi, uz sav svoj svakodnevni posao, pregledati nešto više od 13 tisuća liječnika, koliko ih ukupno radi u javnom zdravstvu. No, uključeni u ovaj dio reforme navode da bi se neki pregledi radili dvogodišnje, da ne bi svi građani imali isti obim pregleda te da bi zapravo pravi, konkretni sistematski bili za one starije od 45 ili 50 godina. Sljedeće pitanje je koliko će to koštati i je li novac osiguran u HZZO-u, piše novinarka Jutarnjeg lista Ivana Krnić.
Fenix-magazin/MD/Hina
