Velika Britanija pokrenula je opsežnu reformu mirovinskog sustava koja će obuhvatiti više od 20 milijuna radnika. Novi zakon, koji je stupio na snagu, ima za cilj pojednostaviti i ujediniti dosad “rascjepkani” sustav mirovinske štednje te povećati prinose za građane. Vlada procjenjuje da bi prosječni radnik do umirovljenja mogao ostvariti oko 29.000 funti dodatne mirovinske štednje. Reformom se uvode stroža pravila za mirovinske fondove, automatsko spajanje manjih računa i veća transparentnost ulaganja, uz cilj osiguravanja stabilnijeg i sigurnijeg prihoda u starosti.
Velika Britanija započela je jednu od najznačajnijih reformi svojeg mirovinskog sustava u posljednjim desetljećima, s ciljem da se poveća učinkovitost štednje građana i osigura stabilniji prihod u starosti. Vlada poručuje da će promjene obuhvatiti više od 20 milijuna radnika, koji bi u budućnosti trebali “dobiti više iz svake funte koju štede za mirovinu”, priopćilo je britansko Ministarstvo rada i mirovina krajem travnja.
Reforma, koja je sada službeno stupila na snagu, temelji se na tzv. Zakonu o mirovinskim sustavima i predstavlja sveobuhvatnu promjenu načina na koji funkcionira britanski sustav mirovinske štednje.
Više zanimljivosti: VELIKE RAZLIKE: U Švicarskoj mirovina 4.800, Austriji 2.400 eura, u Njemačkoj jedva za preživljavanje
Veće mirovine i veća transparentnost
Prema procjenama vlade, prosječni radnici mogli bi do umirovljenja ostvariti dodatnih oko 29.000 funti (oko 33.500 eura) kroz nove mehanizme upravljanja mirovinskom štednjom.
Jedna od ključnih mjera odnosi se na obvezu mirovinskih fondova da ponude jasne i standardizirane opcije za pretvaranje ušteđevine u redovan mirovinski prihod. Time se želi osigurati stabilan i predvidiv prihod za umirovljenike koji to žele.
Uz to, upravitelji mirovinskih fondova morat će dokazati da nude dobru vrijednost za novac, čime se želi spriječiti ulaganje građana u slabije i manje učinkovite fondove.
Kraj “rascjepkanih” mirovinskih računa
Jedna od važnih promjena jest i automatsko objedinjavanje manjih mirovinskih računa. U Velikoj Britaniji mnogi građani tijekom radnog vijeka mijenjaju poslove i pritom otvaraju više manjih mirovinskih računa, što često dovodi do gubitka pregleda nad ukupnom štednjom.
“Naš mirovinski sustav predugo je bio rascjepkan i rijetko je osiguravao da ušteđevina građana dovoljno učinkovito radi za njihov život u mirovini”, izjavio je ministar za mirovine Torsten Bell. “To se sada mijenja.”
Mega fondovi i ulaganja u infrastrukturu
Reforma također uključuje stvaranje tzv. “megafondova” – velikih, poslodavcima zajedničkih mirovinskih fondova s imovinom od najmanje 25 milijardi funti (oko 28,8 milijardi eura). Cilj je smanjenje troškova upravljanja i povećanje mogućnosti ulaganja u širi spektar imovine.
Dodatno, objedinjavanje imovine lokalnih mirovinskih fondova trebalo bi omogućiti dugoročna ulaganja u lokalnu infrastrukturu, čistu energiju i stambenu izgradnju.
Vlada također planira veću fleksibilnost u upravljanju definiranim mirovinskim planovima, što bi moglo osloboditi oko 160 milijardi funti viška sredstava za ulaganja i poboljšanje uvjeta za radnike.
Više zanimljivosti: MIROVINSKI SUSTAV: Koji naraštaji u Njemačkoj primaju najniže mirovine?
Europski kontekst: reforme i u Njemačkoj
Slične rasprave o održivosti mirovinskih sustava vode se i u drugim europskim državama. U Njemačka radi stručna komisija za mirovinsku sigurnost koja analizira razinu ukupnih mirovinskih prava te priprema prijedloge reformi privatnog, javnog i korporativnog mirovinskog osiguranja.
Očekuje se da će do sredine godine komisija predstaviti svoje preporuke koje bi mogle utjecati na buduće promjene u visini doprinosa, razvoju mirovina i uvjetima odlaska u mirovinu.
U međuvremenu, njemački umirovljenici mogu očekivati povećanje mirovina od 1. srpnja 2026. godine za 4,24 posto, što će obuhvatiti oko 21 milijun ljudi. Prijedlog je usvojila vlada ministrice rada Bärbel Bas, dok konačnu odluku još mora potvrditi Bundesrat.
Sustavi pod pritiskom demografije
I britanska i njemačka reforma dolaze u trenutku kada europske zemlje suočavaju s istim izazovom – starenjem stanovništva i pritiskom na održivost javnih mirovinskih sustava. Cilj obje reforme je modernizacija sustava, veća učinkovitost upravljanja štednjom te jačanje financijske sigurnosti budućih umirovljenika.
Fenix-magazin/MD
