U raspravama i razlikama u mirovinama često se druge zemlje navode kao uzori. Kako funkcionira njihovo osiguranje i što na kraju ostaje građanima – donosimo detaljan pregled koji analizira mirovinski sustav u Europi 2026. godine.
U Njemačkoj, povjerenstvo trenutačno razmatra kako osigurati udoban život u starosti unatoč mjerama štednje i starenju stanovništva. Nakon uzbuđenja oko izjava kancelara Friedricha Merza o zakonskoj mirovini kao “osnovnoj sigurnosti”, ministrica socijalne skrbi Bärbel Bas naglasila je da konačni model mora osigurati životni standard.
Prema riječima čelnice SPD-a, druge zemlje to rješavaju bolje – njemačke zakonske mirovine s prosjekom od 1.400 eura za muškarce i 940 eura za žene niske su u usporedbi s ostatkom Europe. Kao uzor se najčešće spominje Austrija.
Austrija: Zajednički sustav za sve
U Austriji prosječna mirovina za muškarce iznosi oko 2.400 eura, a za žene 1.700 eura. Mirovine se isplaćuju 14 puta godišnje, a usklađuju se s inflacijom. Glavna razlika: nema podjele na mirovine službenika i ostalih – svi, uključujući državne službenike i samostalno zaposlene, uplaćuju u isti sustav. Ipak, doprinosi su veći (22,8 % u odnosu na njemačkih 18,6 %), a država uplaćuje znatno više sredstava u mirovinsku blagajnu.
Nizozemska i Švicarska: Modeli s tri stupa
Nizozemska se često navodi kao primjer izvrsnosti. Svi stanovnici imaju pravo na državnu mirovinu, a dodatno postoji i obvezna strukovna mirovina koju u prosjeku dvije trećine plaća poslodavac. Zakonska dob za mirovinu je 67 godina.
Švicarska također koristi sustav tri stupa. Prvi je državni (bez gornje granice za uplate, ali s ograničenim isplatama), drugi je profesionalni, a treći privatni uz porezne olakšice. Iako mirovine od 4.800 eura mjesečno zvuče puno, treba uzeti u obzir izrazito visoke troškove života i zdravstvenog osiguranja, piše n-tv.
Švedska: Fleksibilnost i dionički fondovi
U Švedskoj građani sami odlučuju kada će u mirovinu (najranije sa 64 godine). Dio doprinosa (2,5 %) ulaže se u “premijsku mirovinu” – fondove koje građani sami biraju, što omogućuje veći povrat na uloženi novac.
Francuska i Velika Britanija: Reforme pod pritiskom
Francuska je, unatoč masovnim prosvjedima, pokušala podići dobnu granicu na 64 godine, no to je trenutačno obustavljeno. S druge strane, Velika Britanija je za mlađe generacije već podigla granicu na 68 godina. Državna mirovina u Britaniji od oko 1.108 eura mjesečno ne smatra se dovoljnom za život, zbog čega su poslodavci obvezni uplaćivati u privatno osiguranje radnika.
Fenix-magazin/IK
