Nakon nedavna dva slučaja brutalnog nasilja nad ženama u Gospiću i Novskoj, Ministarstvo pravosuđa priprema radikalan zaokret u sankcioniranju obiteljskog nasilja. Neovisno o tome kakvi su stavovi, razmišljanja i procjene tužitelja ili sudaca koji odlučuju o pritvoru, u svakoj situaciji koja upućuje na opasnost od ponavljanja djela nasilnika će morati poslati iza rešetaka, piše Jutarnji list.
Mjera opreza poput one zabrane prilaska, koja je bila izrečena i nasilniku u Gospiću i onom u Novskoj, a koja se izriče kao zamjena za istražni zatvor, više se ne bi mogla izreći u slučajevima nasilničkog kaznenog djela, kada je osnova za izricanje opasnost od ponavljanja kaznenog djela.
– Ako postoji opasnost da će nasilnik ponoviti kazneno djelo, onda on predstavlja opasnost za žrtvu, ali i za društvo, stoga ne bi trebao biti na slobodi – kažu u Ministarstvu pravosuđa, koje osniva radnu skupinu za izmjene Zakona o kaznenom postupku, Kaznenog zakona, Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, Zakona o sudovima i Sudskog registra te Sudskog poslovnika. Izmjene će biti gotove do kraja godine i uputiti se u savjetovanje sa zainteresiranom javnošću.
Rodno uvjetovano nasilje
Osim što su već sada načisto s time da se nasilniku koji bi mogao ponovo podići ruku na žrtvu neće moći izricati mjera opreza, u Ministarstvu najavljuju i specijalizaciju sudaca koji će donositi odluke u ovoj vrsti postupaka.
– Po uzoru na obiteljske odjele, predložit će se specijalizacija sudaca za kaznena djela povezana s nasiljem u obitelji i nasiljem nad ženama. Cilj tih izmjena bit će da na sudovima koji su nadležni za postupanje u kaznenim i prekršajnim predmetima nasilja rade suci koji su specijalizirani za tu problematiku. Ti bi se suci licencirali na pet godina, a rad na tim predmetima posebno bi se pratio – najavljuje Ministarstvo.
Izričite odredbe
Idući smjer izmjena koje su definirane u Ministarstvu odnosi se na revidiranje kazni u okviru Kaznenog zakona i u okviru Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, pri čemu će poseban naglasak biti na strožem sankcioniranju kršenja mjera. Jasno je da će kažnjavanje morati biti strože, ali će se o visini kazni razgovarati unutar radne skupine koja će definirati konkretne prijedloge. Četvrti smjer odnosi se na veću zaštitu žrtve, pri čemu će se obratiti pozornost i na anonimizaciju sudskih odluka.
Sada se odluke i druga pismena prilikom objave na oglasnoj ploči anonimiziraju u skladu s odlukom ministra pravosuđa iz 2015. godine. Po njoj se u postupcima u kojima je isključena javnost, a to su postupci za maloljetnike i seksualne delikte, na e-Oglasnoj ploči anonimiziraju obrazloženja.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić skreće pozornost na to da pravo žrtve na tajnost podataka nije ograničeno samo na žrtve seksualnog nasilja i maloljetne žrtve nego i na žrtve rodno uvjetovanog nasilja i nasilja u bliskim odnosima, gdje zakon izričito traži postupanje s posebnom pažnjom.
Osniva se deset novih odjela za podršku žrtvama na sudovima
Ministarstvo pravosuđa i uprave ovog je ljeta počelo osnivati nove odjele za podršku žrtvama i svjedocima na svim županijskim sudovima, Općinskom kaznenom sudu u Zagrebu i Općinskom sudu u Splitu. Trenutačno je osnovano sedam odjela koji pružaju potporu žrtvama tijekom sudskog postupka i informiraju žrtve o njihovim pravima. U narednom će se razdoblju, najavljuju u Ministarstvu, osnovati dodatnih deset odjela. Ističu da djeluje Nacionalni pozivni centar za žrtve kaznenih djela te da je 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu žrtvama i svjedocima kaznenih djela na raspolaganju besplatni telefon 116 006.
– U suradnji s Mrežom podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela, koju čini 11 organizacija civilnog društva i koje djeluju u 17 županija, a koordinira ih Ženska soba, osigurana je dodatna potpora žrtvama i svjedocima. Mreža podrške se financira iz lutrijskih sredstava – kažu u Ministarstvu pravosuđa.
S MUP-om su potpisali sporazum o suradnji na projektu uspostave sustava upućivanja žrtava na Udrugu za podršku žrtvama i svjedocima. Pilot-projekt se provodi u PU koprivničko-križevačkoj, PU zagrebačkoj i 7. policijskoj postaji Zagreb. Policajci žrtvu obavještavaju o njezinim pravima i daju joj obrazac kojim daje pristanak da se njezini podaci dostave Udruzi putem sigurne mail adrese. Udruga odnosno Nacionalni pozivni centar proaktivno kontaktira žrtvu i provjerava je li joj potrebna pomoć ili podrška. Za rad Mreže i Nacionalnog centra dodijeljeno je 16,6 milijuna kuna.
Fenix-magazin/MMD/Jutarnji list
