Na njemačkom tržištu rada sve se više udomaćuju modeli rada na nepuno radno vrijeme (Teilzeit). Prema izvješću Saveznog ureda za statistiku (Destatis), udio ljudi koji rade sa smanjenim brojem radnih sati prošle je godine dosegnuo povijesni maksimum. Na temelju mikrocenzusa, statističari su izračunali da udio zaposlenih na nepuno radno vrijeme iznosi čak 31,9 posto od ukupnog broja zaposlenih. Ti su radnici u prosjeku radili 21,3 sata tjedno, što je za 0,1 sat više nego godinu prije, te za 2,0 sata više u usporedbi s 2015. godinom.
Stručnjakinja Yvonne Lott iz sindikalne Zaklade Hans Böckler ovaj trend ocjenjuje pozitivnim:
„Ovo pokazuje da su duži modeli nepunog radnog vremena zaživjeli u poslovnom svijetu. Više nije riječ o klasičnom, vrlo kratkom radu, već o supstancijalnijem nepunom radnom vremenu koje omogućuje veću uključenost u radnu snagu. To je dobro za zaposlenike, dobro za usklađivanje privatnog i poslovnog života — i dobro za tržište rada.“
Gubitak poslova na puno radno vrijeme u industriji
Institut za istraživanje tržišta rada i strukovnih zanimanja (IAB) došao je u ožujku, koristeći drugačiju metodologiju, do još veće stope nepunog radnog vremena od čak 39,9 posto. Prema njihovim izračunima, broj zaposlenih na nepuno radno vrijeme porastao je za 1 posto u odnosu na 2024. godinu i dosegnuo 16,88 milijuna ljudi.
S druge strane, broj zaposlenih na puno radno vrijeme pao je za 0,6 posto na 25,43 milijuna. U ovim se brojkama jasno zrcali gubitak radnih mjesta u industrijskom sektoru, dok istodobno raste broj zaposlenih u tipičnim sektorima s nepunim radnim vremenom, poput zdravstva i socijalne skrbi.
KRAJ RADNOG VREMENA OD 8 SATI U NJEMAČKOJ?! Sprema se radikalan novi zakon o radu, doznajte detalje
Radno vrijeme zaposlenih na puno radno vrijeme ostalo je nepromijenjeno u odnosu na prethodnu godinu i iznosi prosječno 39,9 sati tjedno. Time punopravno zaposleni rade nešto manje nego prije deset godina, kada je prosječni radni tjedan iznosio 40,5 sati.
Pitanje generacije i spola: Mame rade skraćeno, tate na puno radno vrijeme
Prema podacima Saveznog ureda za statistiku, skraćeno radno vrijeme i dalje je prvenstveno domena žena. Više od svake druge žene (50,6 posto) u 2025. godini radilo je na nepuno radno vrijeme. Kod muškaraca je taj udio znatno manji – tek svaki sedmi (14,3 posto). Iako je razlika i dalje golema, stopa nepunog radnog vremena kod muškaraca u posljednjim je godinama rasla brže nego kod žena (u 2015. godini iznosila je 10,6 posto za muškarce i 48 posto za žene).
Razlike su najizraženije kod mladih obitelji. Među zaposlenim majkama koje imaju djecu mlađu od 18 godina, stopa nepunog radnog vremena iznosi visokih 66,4 posto, dok kod očeva taj udio iznosi svega 8,6 posto.
“Lifestyle” ili samostalno upravljanje životom?
U raspravi o radnim modelima, ekonomsko krilo stranke CDU izazvalo je val ogorčenja među sindikatima svojim prijedlogom pod naslovom „Nema zakonskog prava na luksuzno (lifestyle) nepuno radno vrijeme“.
Sindikalna stručnjakinja Lott oštro se protivi takvom narativu:
„Ovdje nije riječ o povlačenju iz svijeta rada. To je samoodređeni rad u opsegu koji odgovara određenim životnim fazama i odlukama.“
Također dodaje kako istraživanja pokazuju da bi velik dio žena zapravo želio raditi više sati, ali za to preduvjet moraju biti stabilnije i dostupnije opcije za institucionalnu skrb i čuvanje djece.
S godinama raste želja za kraćim radom
Zanimljivo je da stopa nepunog radnog vremena dramatično raste s dobi zaposlenika:
Među 55-godišnjacima jedva jedna trećina radi skraćeno.
Kod radno aktivnih 65-godišnjaka taj udio skače na više od polovice.
Među zaposlenima koji imaju 70 godina, udio onih na nepunom radnom vremenu iznosi čak oko 90 posto.
Ukupno gledajući, njemačko tržište rada stagnira. Broj zaposlenih u prošloj godini ostao je gotovo identičan i iznosi 45,98 milijuna ljudi (zabilježen je zanemariv pad od 5.000 osoba). Svi oni zajedno odradili su oko 61,26 milijardi radnih sati, što je za 0,2 posto manje nego godinu prije. U prosjeku, zaposleni u Njemačkoj u 2025. godini radili su 30,4 sata tjedno, jednako kao i u 2024. godini, dok je usporedbe radi, taj prosjek 2016. godine iznosio 30,12 sati.
Fenix-magazin/IK
