Obećano porezno rasterećenje za milijune zaposlenika u Njemačkoj moglo bi u praksi potpuno nestati. Savezni ministar financija Lars Klingbeil najavio je veliku reformu kojom je savezna vlada planirala financijski olakšati poziciju građana, s naglaskom na male i srednje dohotke. Međutim, najnoviji izračuni pokazuju da bi učinak tih mjera mogao biti kratkoročan i neprimjetan.
Kako prenosi list “Frankfurter Allgemeine Zeitung” (FAZ), pozivajući se na izračune financijskog stručnjaka Franka Hechtnera s Sveučilišta Friedrich-Alexander u Erlangen-Nürnbergu, konačni rezultat reforme znatno je lošiji za građane kada se uz porez na dohodak u obzir uzme i paralelni rast socijalnih davanja. Iako vladajuća koalicija smanjuje porez, istovremeno rastu doprinosi za mirovinsko, zdravstveno osiguranje te osiguranje za njegu. Zbog toga će u konačnici, do 2028. godine, mnogi radnici imati manju neto plaću nego danas.
Minus prijeti već na zaradi od 3.000 eura bruto
Prema Hechtnerovim izračunima, samac bez djece koji mjesečno zarađuje 3.000 eura bruto, 2028. godine imat će na godišnjoj razini devet eura manju neto plaću nego u 2026. godini. Iako je taj minus nominalno mali, on predstavlja ozbiljan politički problem jer je vlada planirala rasteretiti upravo tu skupinu radnika.
Kod viših primanja financijski gubitak postaje znatno veći. Samac bez djece s bruto plaćom od 6.000 eura mjesečno može 2028. godine računati s 242 eura manje neto plaće godišnje. Pri zaradi od 6.500 eura bruto minus se penje na 639 eura, dok će oni s 9.000 eura bruto godišnje gubiti čak 904 eura. S obzirom na to da su ovi iznosi nominalni i ne uključuju inflaciju, stvarni gubitak kupovne moći za kućanstva bit će još izraženiji.
Dječji doplatak blago ublažava udar na obitelji
Obitelji i samohrani roditelji proći će nešto bolje jer koalicija planira povećati dječji doplatak (Kindergeld) i poreznu olakšicu za djecu (Kinderfreibetrag). Dječji doplatak trebao bi rasti u dva koraka za ukupno 13 eura mjesečno, dok će se godišnja porezna olakšica za djecu povećati za ukupno 240 eura.
Samohrani roditelj s jednim djetetom može očekivati malo rasterećenje do bruto plaće od oko 5.500 eura mjesečno, no ono iznosi maksimalno 25 eura godišnje, odnosno jedva oko dva eura mjesečno. Kod bračnih parova situacija je slična. Obitelj s dvoje djece i bruto primanjima od 6.000 i 3.000 eura mjesečno imat će 2028. godine tek 44 eura više na godišnjoj razini.
Detaljna tablica promjena neto plaće za 2028. godinu
Utjecaj reforme ovisi o vrsti kućanstva i visini prihoda jer odluku ne definira samo porez, već ukupno opterećenje plaće. Sljedeća tablica prikazuje promjene neto iznosa na godišnjoj razini u 2028. godini u odnosu na 2026. godinu:
| Kućanstvo | Mjesečna bruto plaća | Godišnja promjena neto plaće (2028. vs. 2026.) |
| Samac, bez djece | 3.000 Euro | -9 Euro godišnje |
| Samac, bez djece | 4.000 Euro | -43 Euro godišnje |
| Samac, bez djece | 5.000 Euro | -66 Euro godišnje |
| Samac, bez djece | 6.000 Euro | -242 Euro godišnje |
| Samac, bez djece | 9.000 Euro | -904 Euro godišnje |
| Samohrani roditelj, 1 dijete | 4.000 Euro | +103 Euro godišnje |
| Samohrani roditelj, 1 dijete | 5.000 Euro | +77 Euro godišnje |
| Samohrani roditelj, 1 dijete | 6.000 Euro | -140 Euro godišnje |
| Par, 2 djece | 6.000 + 3.000 Euro | +44 Euro godišnje |
| Par, 2 djece | 5.000 + 5.000 Euro | +148 Euro godišnje |
| Par, 2 djece | 6.000 + 5.000 Euro | -66 Euro godišnje |
| Par, 2 djece | 7.000 + 7.000 Euro | -1.045 Euro godišnje |
Problem se jasno vidi kod zaposlenih parova gdje oba partnera zarađuju. Za par s dvoje djece koji pojedinačno zarađuju po 5.000 eura bruto, Ministarstvo financija obećava porezno rasterećenje od 678 eura u 2028. godini u odnosu na 2026. No, kada se uračunaju viši doprinosi, od toga ostaje samo 148 eura. Ako partneri zarađuju po 7.000 eura bruto, obitelj bilježi čist gubitak od 1.045 eura neto godišnje.
Zašto deblji kraj izvlače viša primanja i mirovinski sustav?
Glavni razlog za ovo povećanje davanja leži u podizanju granica za obračun doprinosa (Beitagsbemessungsgrenzen) u zakonskom zdravstvenom osiguranju i osiguranju za njegu. Te granice određuju do kojeg se iznosa plaće obračunavaju socijalni doprinosi, dok se na dio zarade iznad toga doprinosi dosad nisu plaćali.
Prema planovima vlade, ove će granice na početku 2027. godine dodatno porasti. U zdravstvenom osiguranju limit se podiže za 300 eura mjesečno, a u osiguranju za njegu za čak 937,50 eura. Na to dolazi i redovno godišnje usklađivanje s rastom plaća, koje prema procjenama iznosi oko tri posto. Zbog toga su najviše pogođeni radnici čija primanja leže tik iznad dosadašnjeg limita (koji trenutačno iznosi 5.812,50 eura mjesečno). Tko ubuduće bude zarađivao oko 6.750 eura bruto, morat će izdvajati doprinose na znatno veći dio svoje plaće. Iako ti doprinosi umanjuju poreznu osnovicu, taj efekt nije dovoljan da pokrije rast davanja.
Dodatni udar dolazi iz mirovinskog sustava. Trenutačna stopa doprinosa za mirovinsko osiguranje iznosi 18,6 posto bruto plaće, no procjene proračuna Njemačkog mirovinskog osiguranja pokazuju da će ona do 2028. godine narasti na 19,9 posto, što je već uračunato u ove izračune. U izračunima pak još nije sadržan planirani dodatni doprinos od 0,5 posto za takozvanu kapitalnu mirovinu (Kapitalrente) koji bi trebao stupiti na snagu 2028. godine i postupno rasti do dva posto, što bi moglo donijeti još veći pad neto primanja radnika.
Fenix-magazin/IK
