“Ne vidim kako će softver, koliko god dobar bio, uspjeti odrediti iz koje točno zemlje dolazi pojedina osoba. Jasno je da tu postoje određena pravila, ali svatko od nas pojedinu riječ izgovara na sebi svojstven način, stoga mislim da će biti problema”, kazala je Monika Schmidt sa Sveučilišta Essex, te dodala da ovaj posao bolje obavljaju stručnjaci za jezike.
Schmidt ističe da nije sporno da i ljudi i tehnologija mogu pogriješiti, ali, kako kaže, činjenica je kako detektiranje regije iz koje stiže pojedinac na osnovu govora predstavlja iznimno kompleksan zadatak.
Na testiranju nove tehnologije trenutno radi čak 45 lingvističkih eksperata, koji pokrivaju 80 jezika, a na takvim poslovima rade od 1998. godine. Aktualna situacija nudi odobrenje azila za manje od polovine onih koji ga zatraže, a hoće li se to promijeniti kada se počne primjenjivati tehnologija prepoznavanja glasa, tek će se vidjeti.
