Nikab i burka nemaju što tražiti u školama, smatraju političari iz različitih njemačkih stranaka. Ali ne misle svi tako. Neki ipak strahuju da bi zabrana mogla otežati integraciju, piše Deutsche Welle.
Sud u Hamburgu je prije nekoliko dana dao pravo majci jedne učenice. Sada njena 16-godišnja kćerka također može prisustvovati nastavi iako nosi nikab. Školski odbor želio ju je isključiti iz škole. Velovi poput nikaba i burke prekrivaju cijelo lice osim očiju.
U svojoj presudi, suci se uglavnom pozivaju na “bezuvjetno jamčenu slobodu vjeroispovijesti”, na koju se učenica može pozvati. Upliv u tu slobodu moguć je samo ako postoji “dovoljno definirana pravna osnova” i to je ono što nedostaje hamburškom Zakonu o radu škola.
Svaka njemačka savezna zemlja ima svoj Zakon o školama
Kako je obrazovanje u Njemačkoj stvar saveznih zemalja, svaka pojedinačna zemlja mora donositi zakone za svoje škole i sveučilišta. Od 2017. godine Zakon o školama u Donjoj Saskoj kaže: “Učenici (…) ne smiju svojim ponašanjem ili odjećom otežavati komunikaciju s onima koji su uključeni u školski život.” Potpuno prekrivanje je stoga zabranjeno. Učenicima u Bavarskoj također nije dopušteno da „pokrivaju svoja lica ako za to ne postoje razlozi koje nalaže škola”.
Postoje i propisi na saveznoj razini. Na primjer, državni službenici, činovnici i vojnici ne smiju pokrivati lica dok su u službi. Građanima, na primjer, nije dopušteno da se potpuno pokriju dok voze automobil. Nikab ili burka također se moraju skinuti kada vlasti i policija provjeravaju identitet osobe. Međutim, u Njemačkoj ne postoji opća zabrana potpunog prekrivanja na javnim mjestima.
Brzo zatvoriti rupu u zakonu
Tu rupu u zakonu sada bi brzo htio zatvoriti hamburški Senat, sastavljen od socijaldemokrata i zelenih. Senator zadužen za škole Ties Rabe iz SPD-a najavio je potpunu zabranu zaklanjanja lica: „Podrazumijeva se da učenici, nastavnici i profesori imaju otvoreno, slobodno lice. Samo tako nastava može funkcionirati.”
Druga gradonačelnica Hamburga Katharina Fegebank iz Zelenih slaže se s ocjenom svog kolege iz SPD-a kada kaže: “Za mene su burka i nikab simboli ugnjetavanja.” Njihove pozicije su važne i zbog toga što građani Hamburga 23. veljače biraju novo čelništvo grada-pokrajine.
U Baden-Württembergu, u kojem vladaju demokršćani i zeleni, ministrica kulture Susanne Eisenmann (CDU) najavila je prilagođavanje odnosno izmjenu školskog zakona, kojim bi se definirala zabrana nošenja nikaba i ostalih kompletnih pokrivala. “Nastava se temelji na otvorenoj komunikaciji koja se ogleda u gestikulaciji i mimici. Prekriveno lice sprječava otvorenu komunikaciju. Vjerske slobode idu u krajnost kada nastavnici i učenici “doslovno više ne mogu gledati jedni drugima u lice”. Premijer Baden-Württemberga i političar Zelenih Winfried Kretschmann se slaže s ovim mišljenjem: “Mislim da u otvorenom društvu morate pokazati svoje lice.”
I njihova stranačka kolegica iz Hamburga Katharina Fegebank i dvoje čelnih političara Zelenih iz Baden-Württemberga Sandra Detzer i Oliver Hildebrand vide burku i nikab kao “simbole ugnjetavanja”.
Rizik od izolacije
Bernhard Kempen, predsjednik Saveza njemačkih visokih škola, gleda na ovu raspravu na sličan način. Za njega je nezamislivo da potpuno zamotane žene sudjeluju na seminarima, na kojima su male grupe studenata. Ali, predavanja su za njega nešto drugo. Za razliku od Kempena, Udruga filologa bi nikab i burku potpuno zabranili ne samo u školama nego i na sveučilištima.
Seyran Ates, aktivistica za ženska prava i suosnivačica liberalne berlinske džamije Ibn Rushd Goethe, bi u interesu mira, iz škole željela izbaciti sve vjerske i ideološke simbole, ne samo islamske. U međuvremenu, islamolog Riem Spielhaus upozorava da marginalizacija žena koje nose burku i nikab promovira radikalizaciju muslimana. Umjesto toga, smatra on, trebao bi se početi tražiti dijalog.
Fenix-magazin/MD/Deutsche Welle
