Inflacija sve više nagriza kupovnu moć njemačkih građana, sada čak i onih iz srednje klase. Vidljivo je to i po sve praznijoj potrošačkoj košarici i po odabiru proizvoda koje ljudi u nju stavljaju, pokazalo je istraživanje objavljeno u utorak, prenosi dpa.
U studiji Njemačke udruge štedionica (DSGV) 57 posto ispitanika izjavilo je da su smanjili svoju potrošnju u prethodnih 12 mjeseci. Godinu ranije to je moralo učiniti njih 42 posto.
DSVG objavljuje rezultate istraživanja uoči Međunarodnog dana štednje 31. listopada.
Strah od inflacije, koja je u Njemačkoj u rujnu porasla na 10 posto prvi put u posljednjih sedamdeset godina, sada je zaživio. Oko 90 posto ispitanika reklo je da ih brine inflacija, rekao je predsjednik DSVG-a Helmut Schleweis.
Stanovništvo stoga nerado troši novac: manje je spremno kupovati nego ikad u posljednjih 16 godina, a gotovo polovica, 46 posto, namjerava dodatno smanjiti ionako ograničene izdatke. Godinu dana ranije na to se spremalo 26 posto ispitanika.
Istodobno, anketiranje 4600 građana provedeno je u nekoliko valova od ovog ljeta. U posljednjem, listopadskom krugu istraživanja, 54 posto ispitanika izjasnilo se da namjerava dodatno suzbiti potrošnju.
Jaka inflacija posebno pogađa one s nižim primanjima, jer oni proporcionalno veći dio proračuna moraju trošiti na puko preživljavanje – najbrže rastu hrana i grijanje.
Ogromnih 83 posto kućanstava s neto prihodom manjim od 1000 eura moralo se posljednjih mjeseci početi odricati nekih osnovnih životnih potreba, a 40 posto je to odricanje opisalo kao “veliko”.
Zabrinuti su i oni s boljim primanjima. Pritisak je također povećan u srednjoj ekonomskoj klasi, koja se do sada relativno dobro nosila s troškovima i nije ovisila o državnim potporama, rekao je Schleweis.
Tako sada 58 posto kućanstava s neto prihodom većim od 2500 eura mora, barem u manjoj mjeri, ograničiti svoje izdatke.
Sveukupno, dvije trećine svih ispitanika (65 posto) izjavilo je da su se odrekli nečega što inače konzumiraju svakodnevno.
Nadalje, njih 61 posto počelo je birati jeftinije alternative uobičajenim proizvodima, 54 posto kupuje manje stvari nego prije, a gotovo polovica, 49 posto, manje grije stan i štedi energiju negdje drugdje.
Fenix-magazin/MMD/DPA
