Minijobovi u Njemačkoj mogli bi uskoro doživjeti velike promjene. Stručna komisija savezne vlade predlaže ukidanje posebnog statusa tih poslova i uključivanje većine zaposlenih u obvezno mirovinsko osiguranje.
Za milijune radnika to otvara važno pitanje: hoće li u budućnosti imati veću mirovinu ili će sada ostati bez dijela mjesečnog prihoda?
Zašto mnogi radnici ovise o dodatnoj zaradi?
Mnogi zaposleni koriste minijob kako bi lakše pokrili rastuće troškove života.
Adrian iz Münchena radi 42 sata tjedno kao kućepazitelj u jednom sportskom klubu, ali unatoč tome traži dodatni posao jer su cijene svakodnevnih proizvoda znatno porasle.
Kako objašnjava, ono što je prije koštalo dva eura danas često stoji dvostruko više, dok plaće uglavnom ostaju iste.
Za takve radnike minijob nije samo pitanje mirovinske politike, nego važan izvor dodatnog novca za svakodnevne troškove.
Koliko se danas može zaraditi preko minijoba?
Trenutačno je kod minijoba dopuštena zarada do:
603 eura mjesečno
odnosno 7.236 eura godišnje
Postoji i mogućnost kratkotrajnog rada koji traje najviše tri mjeseca ili ukupno 70 radnih dana godišnje.
Kod većine takvih poslova zaposlenici ne plaćaju klasične socijalne doprinose, ali kod mirovinskog osiguranja postoji posebnost. Minijobovi su načelno uključeni u obvezno mirovinsko osiguranje, no radnici mogu zatražiti izuzeće od plaćanja doprinosa.
Što predlaže stručna komisija?
Stručnjaci savezne vlade smatraju da bi se postojeći sustav trebao promijeniti.
Glavni prijedlog je da se minijobovi više ne tretiraju kao posebna kategorija, nego da se automatski uključe u zakonsko mirovinsko osiguranje.
Iznimka bi ostala samo za učenike i učenice.
Osim promjene pravila za minijobove, komisija predlaže i druge reforme:
povezivanje dobi za odlazak u mirovinu s očekivanim životnim vijekom
ukidanje takozvane mirovine sa 63 godine
provedbu ukupno 33 predložene mjere
Ministrica rada Bärbel Bas smatra da se sve preporuke trebaju promatrati kao povezana cjelina.
Kritike: Minijobovi otežavaju sigurnu mirovinu
Protivnici sadašnjeg modela upozoravaju da dugotrajni rad samo preko minijoba često vodi do vrlo male mirovine.
IG BAU upozorava da su posebno pogođene žene, jer one češće rade u ovakvom obliku zaposlenja.
Prema dostupnim podacima:
oko 14 posto žena ima isključivo minijob
kod muškaraca taj udio iznosi oko 8 posto
Osim toga, dio zaposlenih uz svoj glavni posao dodatno radi minijob:
oko 12 posto žena
oko 10 posto muškaraca
Kritičari ističu da se odricanje od doprinosa danas često plaća manjim mirovinskim pravima u budućnosti.
Milijuni radnih mjesta ovise o minijobovima
Iako se često govori o problemima mirovinske sigurnosti, mnoge industrije snažno ovise o ovom modelu rada.
U Bavarskoj gotovo 1,5 milijuna ljudi ima minijob. Posebno su zastupljeni u:
ugostiteljstvu – oko 245.000 zaposlenih
čišćenju – više od 200.000 zaposlenih
U ugostiteljstvu Donje Saske riječ je o približno 109.000 radnika.
Predstavnici hotelijerstva i restorana upozoravaju da bi ukidanje minijobova moglo otežati organizaciju smjena i radno vrijeme objekata.
Prema udruženju ugostitelja, mnogi poslovi obuhvaćaju samo nekoliko sati tjedno i teško ih je jednostavno pretvoriti u klasična radna mjesta.
Radnici između većeg prihoda danas i veće mirovine sutra
Za mnoge zaposlene promjena bi značila težak izbor.
Melina iz Srednje Franačke nakon svog glavnog posla radi kao konobarica te dodatno zaradi između 300 i 400 eura mjesečno.
Takav dodatni prihod mnogima služi za:
godišnji odmor
stvaranje ušteđevine
plaćanje većih životnih troškova
Zbog toga postoji politički otpor prema ptpunom ukidanju minijobova.
Bavarski premijer Markus Söder upozorava da se mora paziti kako se ne bi donijele promjene koje bi kasnije trebalo ponovno ispravljati.
Glavno pitanje: novac sada ili sigurnija mirovina kasnije?
Rasprava o budućnosti minijobova svodi se na jednostavan izbor.
Radnici bi mogli imati veća prava za mirovinu ako budu plaćali doprinose, ali bi istodobno mogli izgubiti dio novca koji im danas ostaje na raspolaganju.
Za milijune zaposlenih u Njemačkoj pitanje ostaje isto: je li važnija veća plaća danas ili sigurnija financijska situacija u starosti?
Fenix-magazin/DP/MMD
