Premijer Andrej Plenković sudjelovao je u utorak u Dubrovniku na proslavi Dana Dubrovačko-neretvanske županije (DNŽ), a tom prilikom je istaknuo da je u fokusu Vlade ravnopravnost Dubrovačko-neretvanske županije u cestovnoj povezanosti kroz projekt autoceste od Stona do Dubrovnika.
Plenković je nazočio svečanoj sjednici županijske skupštine u povodu Dana Dubrovačko-neretvanske županije te blagdana njezinog zaštitnika svetog Leopolda Bogdana Mandića, koja je održana u dubrovačkom Kazalištu Marina Držića.
„Vlada je partner u realizaciji brojnih projekata koji predstavljaju temelj ravnomjernog regionalnog razvoja RH. Sad je fokus na ravnopravnosti ove županije prije svega u cestovnoj povezanosti. Vjerujem da ćemo u godinama pred nama realizirati puni profil autoceste od Stona do Dubrovnika“, izjavio je Plenković i istaknuo da u Dubrovačko-neretvanskoj županiji danas ne radi svega 3.800 ljudi, a zaposleno je 51.000 ljudi.
„Prošle godine je najniža brojka bila 3.100 ljudi i vjerujem da ćete oboriti taj rekord. To se potpuno poklapa na dinamiku u Hrvatskoj. Nikada nije bila situacija da se lakše pronalaze radna mjesta i brinu o svojim obiteljima“, rekao je premijer.
„Globalni kontekst utječe na naš život. Cijene energenata rastu i to utječe na naše gospodarstvo, na našu energetsku sigurnost pa sukladno tome i na cijene u cijelom gospodarstvu. Nadamo se da će rat na Bliskom istoku, koji je najnovija kriza s kojom smo suočeni u zadnjih deset godina, ipak ući u mirniju fazu i da će biti omogućen ponovni prolaz kroz Hormuški tjesnac“, izjavio je Plenković i istaknuo važnost jačanja europske konkurentnosti hrvatskog gospodarstva.
„To mora biti glavni odgovor na sva globalna zbivanja i turbulencije, tektonske promjene u globalnom upravljanju i odnosima između saveznika. To je na neki način jačanje naše strateške autonomije, ne samo u obrambenim sposobnostima, gdje Hrvatska daje ogroman obol, već jednako tako i jačanju temelja naše industrije i gospodarstva. Upravo zbog toga važno je da Hrvatska tu kontinuirano ostvaruje visoki rast“, istaknuo je premijer i dodao da članstvo u Schengenu i europodručju daje Hrvatskoj posebnu i sigurnost u pogledu vanjskih šokova te ekonomskih i financijskih pritisaka.
„Na nacionalnom planu želim izdvojiti stupanje na snagu novog zakona o regionalnom razvoju. Sustav kontinuiranog dijaloga koji provodimo dva puta godišnje sa svim hrvatskim županijama etablirali smo kao neformalnu praksu u prosincu 2016. godine, a sada smo to ozakonili i institucionalizirali“, naveo je premijer, koji se osvrnuo na dva alata ravnomjernog regionalnog razvoja.
”Jedan je mehanizam tzv. Integriranog teritorijalnog upravljanja, koji je Gradu Dubrovniku omogućio 22 milijuna eura, a i nekoliko općina koje u tome sudjeluju za dodatne projekte. Zatim smo za razvoj otoka u sedam obalnih županija alocirali 28 milijuna eura, za projekte poput izgradnje deset vrtića, pet škola i obnove dvorana“, rekao je premijer Plenković.
Predstavljen spomenik djeci poginuloj u Domovinskom ratu
Župan Blaž Pezo u svom je govoru, između ostaloga, istaknuo kako je najjužnija hrvatska županija dom bogate povijesti, neprocjenjive kulturne baštine i prirodnih ljepota, ali i dom vrijednih ljudi.
„Dobiti povjerenje tih vrijednih ljudi čovjeka čini ponosnim ali i budi odgovornost. U ovih jedanaest mjeseci posebno sam inzistirao na otvorenosti i zajedništvu posebno s gradovima i općinama“, rekao je Pezo i naveo niz projekata koji su razvijaju u suradnji s Vladom RH, od autoceste do Dubrovnika i brze ceste do Zračne luke i preko Pelješca, kao i petnaest projekata u obrazovanju.
Na svečanoj su sjednici laureatima dodijeljene nagrada za životno djelo te godišnje nagrade županije. Nagrada Dubrovačko-neretvanske županije za životno djelo pripala je Vidoslavu Baguru, a nagrade za iznimna postignuća dobili su Domagoj Vidović i Ženski odbojkaški klub Dubrovnik. Nagrade za doprinos ugledu i promociji Dubrovačko-neretvanske županije dobili su Mišo Đuraš, HGSS Dubrovnik, KUD Marko Marojica Župa dubrovačka i Blatski športski klub Zmaj.
Premijer Plenković prethodno je sudjelovao na svečanom predstavljanju spomenika djeci poginuloj u Domovinskom ratu u Dubrovniku. Autori spomenika su akademski kipar Dalibor Stošić i arhitekt Hrvoje Bilandžić, a zamišljen je kao kompozicija šarenih olovaka koja zamrzava prošlu svakodnevicu u kojoj se djeca bezbrižno igraju.
Fenix-magazin/MMD/Hina
