Dodik odbio smjestiti migrante na područje Republike Srpske

Predsjedatelj Predsjedništva BiH Milorad Dodik odbacio je u razgovoru s visokim predstavnikom EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Josephom Borellom mogućnost da se migrante smjesti na prostoru entiteta Republike Srpske (RS) kako bi se lakše riješila humanitarna kriza vezana uz smještaj migranata u BiH.

 

“Rekao sam da RS ima pravo na svoje stajalište o migrantskoj krizi i neće ga mijenjati, odnosno na prostoru RS-a neće biti migrantskih centara”, rekao je u utorak Dodik. Pojasnio je kako je visoki predstavnik EU Joseph Borrell to od njega tražio sumnjajući da je to učinio pod utjecajem iz Sarajeva.

Dodik je naveo i kako je odbio financijsku pomoć za smještaj migranata na području Republike Srpske, tvrdeći da je za migrantsku krizu najodgovornija Europska unija.

“EU je ohrabrila milijuna ljudi da krenu k njoj, a onda su stavili žicu na granicu, što govori o odnosu prema migrantima koji su isključivo problem EU, a ne naš”, dodao je.

Po njegovu mišljenju najbolje je rješenje smjestiti migrante u centar Bira kod Bihaća, kojega je potpuno opremila i financirala Europska unija.

Na svome Twitter nalogu sam Borell je nakon telefonskog razgovora s Dodikom istaknuo kako je stanje s migrantskom krizom u BiH iznimno teško.

“Ljudi ne mogu umirati u snijegu ako postoje potpuno opremljeni objekti koje financira EU. Humanitarna pomoć uvijek treba stajati iznad razlika političkih vođa i ujediniti, a ne razjediniti”, napisao je Borell na Twitteru.

“EU je pružila financijsku potporu u iznosu više od 88 milijuna eura, između ostalog u potpunosti opremivši prihvatni centar Bira, koji je ostao neiskorišten”, navela je Služba za vanjske poslove EU. Dodaje se da je Borrel pozvao vlasti u BiH da rade na održivim rješenjima, posebno otvaranjem centara koji će biti ravnomjernije raspoređeni na cijelom teritoriju zemlje.

Oko 200 ilegalnih migranata u subotu je, nakon više od dva tjedna, dobilo privremeni smještaj u šatorima postavljenim kod sela Lipa u blizini Bihaća, a vojnici i pripadnici Crvenog križa BiH nastojali su osigurati smještaj za još nekoliko stotina ljudi koji se danima smrzavaju boraveći na otvorenome.

Migranti su ostali bez smještaja nakon što je rasformiran privremeni prihvatni centar kojim je upravljala Međunarodna organizacija za migracije (IOM). Njih više od 900 tada je ostalo bez bilo kakve skrbi, a protekle su dane proveli na razvalinama nekadašnjeg kampa očekujući pomoć lokalnih vlasti i međunarodnih organizacija koje djeluju u BiH.

Crveni križ im je počeo dostavljati hranu, no međunarodne humanitarne organizacije upozoravaju na katastrofalno stanje u naselju.

Vijeće ministara BiH ranije je donijelo odluku kako će u selu Lipa, udaljenom 20-tak km od Bihaća, biti uspostavljen stalni kamp za smještaj migranata koji bi trebao biti opremljen kontejnerima, no procjena je kako će to potrajati najmanje do kraja ožujka.

Prema podacima Službe za poslove sa strancima BiH u zemlju je tijekom 2020. ušlo nešto više od 16 tisuća ilegalnih migranata a ulazak njih još oko 11 tisuća preko granice sa Srbijom i Crnom Gorom spriječili su pripadnici granične policije BiH.

Procjene o tome koliko ih trenutačno boravi u BiH variraju između sedam i devet tisuća. Oko dvije trećine boravi u prihvatnim centrima u Unsko-sanskoj županiji i u okolici Sarajeva, dok ostali pokušavaju prezimiti spavajući u napuštenim objektima, ali i u šumama u blizini granice s Hrvatskom.

Fenix-magazin/MD/Hina

Povezano

Ivan Obrljan / Foto: Fenix (J.T.)
POSLJEDNJE RIJEČI NA RUKAMA SUBORCA “KUMIĆ, ZIMA MI JE…“: Priča o Ivanu Obrljanu, kapetanu koji se s ratišta nikada nije vratio
HOĆE LI LJETNI LETOVI BITI UPITNI?: Moguće nestašice mlaznog goriva u lipnju
Zrakoplov prinudno sletio na Vlašić / Foto: Anadolu
DRAMA NE NEBU IZNAD BiH: Pogledajte gdje je prisilno sletio slovački zrakoplov
AXIOS: Amerikanci pripremili plan za “kratak, ali snažan” val napada na Iran  
SLOVENIJA SKREĆE DESNO: Janez Janša sve bliže sastavljanju nove slovenske vlade
Summit Inicijative triju mora / Foto: HDZ BiH
U DUBROVNIKU ZAPEČAĆENA ENERGETSKA SURADNJA: Južna plinska interkonekcija potvrda da BiH mora biti dio energetskih i razvojnih projekata