U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) službeno je do srijede potvrđeno 116 slučajeva hripavca u cijeloj zemlji, a tom evidencijom zbog provjere nisu obuhvaćeni svi prijavljeni slučajevi, poput onih u Splitsko-dalmatinskoj županiji koja ima najveći broj zaraženih.
Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije objavio je danas da su zabilježili 125 slučajeva, a u HZJZ-u objašnjavaju da im prijave uvijek pristižu s vremenskim odmakom te zahtijevaju provjeru i obradu da bi postale dio službenih izvještaja.
Splitsko-dalmatinska županija i Grad Zagreb imaju najveći broj oboljelih, slijede Primorsko-goranska-županija. Dubrovačko-neretvanska, Zagrebačka, Zadarska i Požeška županija.
Epidemiologinja HZJZ-a Goranka Petrović rekla je Hini da je riječ o visoko zaraznoj bakterijskoj infekciji, a najteže komplikacije i smrtni ishodi pogađaju dojenčad mlađu od šest mjeseci ako nisu još cijepljena.
Bolest se prenosi s osobe na osobu kapljičnim putem jako oštećuje sluznicu dišnih puteva, djeca se guše, a mogu i poplaviti zbog nedostatka zraka. Komplikacije mogu biti upala pluća, gubitak tekućine, povraćanje, otežano gutanje a postoji i rizik od smrtnog ishoda kod novorođenčadi.
Protiv difterije, tetanusa i pertusisa (hripavca) djecu se zaštićuje kombiniranim DI-TE-PER cjepivom. Ono je dio obveznog kalendara cijepljenja i prima se u pet doza. Djecu se prvi put cijepi s dva mjeseca, zatim sa četiri i šest mjeseci. Prvo je docjepljivanje u drugoj godini, a drugo u petoj godini.
Petrović ističe da je hripavac endemski prisutan i nije ga moguće eliminirati, a eskalira kada zbog necijepljenja padne otpornost u nekoj lokalnoj sredini. Epidemije s povećanim brojem slučajeva periodično se javljaju svakih tri do pet godina.
Na razini Hrvatske procijepljenost DI-TE-PER-om je 92 posto. Ispod 90 posto je u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a u Dubrovačko-neretvanskoj i Požeško-slavonskoj procijepljenost je ispod 80 posto.
Podaci HZJZ-a pokazuju i da je ispod 70 posto interes za prvo docjepljivanje DI-TE-PER-om u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a u Dubrovačko-neretvanskoj županiji interes za drugo docjepljivanje u petoj godini – manji je od 34,9 posto. Usporedbe radi, na razini cijele Hrvatske iznosi 83 posto.
Veliki dio županija u kontinentalnoj Hratskoj ima procijepljenost od 95 do 98 posto, poput Virovitičko-podravske županije.
Zašto nam je procijepljenost protiv hripavca opet najslabija u Dalmaciji, slično kao protiv ospica i protiv covida u HZJZ-u ne znaju odgovoriti te upućuju da se provede sociološko-psihološko-epidemiološko istraživanje na tu temu.
Značajna je karakteristika DI-TE-PER-a da mu djelotvornost slabi za pet do deset godina, no hripavac nije živorno opasan za stariju djecu i odrasle. Opasan je prijenos zaraze na necijepljenu novorođenčad.
“Imamo bazen školske djece i odraslih koji boluju od neprepoznatog hripavca, a nemamo zaštićenu malu djecu koja su u najvećem riziku”, upozorava Petrović.
Odrasli mogu posumnjati da su oboljeli od hripavca ako danima uporno kašlju bez značajno povišene temperature i nekih drugih znakova infekcije.
U Zagrebu je cjepni obuhvat preko 90 posto, a hripavac se trenutno pojavio kod školske djece. Zabilježen je u tri zagrebačke škole, a oboljeli se odmah šalju u izolaciju i daje im se antibiotska terapija.
Zadnji smrtni ishodi u Hrvatskoj evidentirani su 2018. i 2016. godine kada je umrlo dvoje novorođenčadi s nepuna dva mjeseca.
U pretpandemijskoj 2016. godini u Hrvatskoj su bila zabilježena 122 slučaja hripavca, u 2017. – 78 slučajeva, u 2018. – 128 slučajeva. U 2019. broj zaraženih pao je na 56, da bi u pandemijskim godinama bio između jednog i deset slučajeva zaraze godišnje.
Fenix-magazin/MV/Hina
