U trenutku kad je Vatikan objavio smrt pape Franje u jednoj kosovskoj dolini odzvanjala je glazba iz crkve gdje je nekoliko desetaka muslimana sudjelovalo u neuobičajenoj ceremoniji – prelazili su na kršćanstvo, javlja HINA.
Takvi obredi sve su rjeđi u većinski muslimanskom Kosovu gdje se takozvani „tajni katolici” ili „Laramani” (što na albanskom znači dvolični) odlučuju otvoreno vratiti vjeri svojih predaka, konvertiranih prije nekoliko stoljeća pod osmanskom vladavinom.
„Krstim te u ime Oca, Sina i Duha svetoga, Amen”, izgovarao je svećenik Fran Kolaj pri pokrštavanju 38 novih katolika, starih između sedam i 55 godina.
„Dobro došli u Crkvu!”.
Lirije Gashi, 24-godišnja medicinska sestra koja se upravo krstila, za agenciju France Presse rekla je da se „uvijek osjećala pripadnicom katoličke vjere”.
„Ova ceremonija kulminacija je mog duhovnog putovanja”.
Prema službenim statistikama oko 93,5 posto kosovskog stanovništva koje broji 1,7 milijuna ljudi su muslimani. Manje od dva posto su katolici.
Franjo bi „učinio isto”
Iako još uvijek ne postoje službene brojke, Kolaj vjeruje da se u njegovoj crkvi svetog Abrahama koja nadgleda dolinu Lapušnik od stjecanja neovisnosti od Srbije 2008. konvertiralo više od tri tisuće ljudi.
Prije prihvaćanja katolicizma novi vjernici pripremaju se učenjem molitvi, obreda i temeljnih principa kršćanstva.
„Pridružuju se Crkvi potpuno svojom voljom. To je 100 posto njihov izbor”, rekao je svećenik
U crkvi je u ponedjeljak bilo oko 500 vjernika kad se proširila vijest o smrti pape Franje. Odlučeno je da se nastavi s ceremonijom.
„On bi učinio isto”, rekao je zaštitar Dardan Duka.
Muslimani danju, katolici noću
Povjesničar Shkelzen Gashi objašnjava kako je islamizacija Albanaca tijekom pet stoljeća osmanske vlasti bila nasilna: porezi na zemlju odnosili su se samo na kršćane, a katolička zajednica bila je meta represije vlasti.
„U stvarnosti je glavni motiv za prelazak na islam bio materijalan”, rekao je za AFP.
No kršćanski korijeni izdržali su ispit stoljeća. U privatnosti svojih domova katolička je vjera nastavila živjeti i prelaziti s koljena na koljeno.
Ta je pojava izašla na vidjelo tek u novoj eri otvorenosti, nakon stjecanja neovisnosti.
„Moji preci prakticirali su islam danju i katoličanstvo noću”, rekao je 50-godišnji umirovljenik Muse Musa iz čije je obitelji kršteno 28 članova.
„Slavili su ramazan, no njihova srca bila su katolička. Danas je sve drugačije”.
Tridesetpetogodišnji Blerim Metaj rekao je da se time „vraćaju svojim korijenima”, onome što su „originalno bili”.
Konverzije nisu naišle na negativnu reakciju islamske zajednice na Kosovu, zemlje koja se ponosi vjerskom tolerancijom i gdje je etnicitet važniji od vjere.
„Vjera Albanaca je albanizam”, lokalna je izreka.
No u očima Shkelzena Gashija ta je ravnoteža krhka.
„Kad vidite kako se ovdje političke stranke sukobljavaju, kolikim neprijateljstvom, klevetama i prijetnjama, nije isključeno da bi i vjersko nadmetanje moglo krenuti istim putem”.
Fenix-magazin/MMD/Hina
