Posljedice izraelsko-američkog rata protiv Irana osjećat će se mjesecima, čak i godinama, rekla je u srijedu predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u raspravi u Europskom parlamentu u Strasbourgu.
“Surova stvarnost s kojom se svi moramo suočiti – posljedice ovog sukoba mogle bi se osjećati mjesecima ili čak godinama koje dolaze. Ovo je druga velika energetska kriza u kratkom razdoblju od četiri godine”, rekla je von der Leyen u raspravi o strategiji EU-a kao odgovoru na krizu na Bliskom istoku, njezinim implikacijama na cijene energije i dostupnost gnojiva.
Istaknula je da je u Europskoj uniji u 60 dana sukoba račun za uvoz fosilnih goriva povećan za više od 27 milijardi eura za istu količinu energije uvezenu prije rata.
“Gubimo gotovo 500 milijuna eura dnevno”, rekla je. Stoga se Europa mora osloboditi od ovisnosti o fosilnim gorivima.
Predsjednica Komisije navodi da su države članice s više niskougljičnih izvora u svom energetskom miksu manje pogođene krizom, istaknuvši primjer Švedske.
“Primjerice, u Švedskoj, kada cijena plina poraste za 1 euro po megavat-satu (MWh), račun za struju raste samo za 0,04 EUR po MWh, jer gotovo sva švedska električna energija dolazi iz obnovljivih izvora i nuklearne energije”, rekla je.
S obzirom na to da sve države članice imaju različit energetski miks, ne postoji jedinstveno rješenje koje bi u ovoj krizi bilo primjenjivo na sve.
Von der Leyen je podsjetila da je Komisija prošli tjedan predstavila niz mjera koje se mogu različito kombinirati u različitim dijelovima Unije. Ključni element tih mjera je veća koordinacija među državama članicama.
“Predlažemo jaču koordinaciju, ne samo u popunjavanju nacionalnih skladišta plina, već i kada su u pitanju rezerve goriva – posebno mlaznog goriva i dizela, gdje se tržišta smanjuju. Možemo biti puno učinkovitiji ako koordiniramo otpuštanje zaliha nafte i osiguramo da rafinerije mogu povećati proizvodnju diljem Unije”, rekla je von der Leyen.
Također je ključno da sve mjere usmjerene na potporu kućanstvima i gospodarstvu budu ciljane.
“Tijekom posljednje krize, samo četvrtina hitne pomoći bila je usmjerena na ranjiva kućanstva i tvrtke. Više od 350 milijardi eura potrošeno je na neciljane mjere. To je imalo ogroman utjecaj na financije država članica, a također je oslabilo mjere zaštite onih kojima je najpotrebnija. Nemojmo ponoviti istu pogrešku i usmjerimo svoju podršku tamo gdje je najpotrebnija”, rekla je predsjednica Komisije.
Kao treći važan element za suočavanje s energetskom krizom, von der Leyen navodi smanjenje potražnje za energijom. “Kratkoročno to možemo učiniti kombinacijom energetske učinkovitosti, elektrifikacije i bržeg uvođenja digitalnih tehnologija”, rekla je, dodajući da će Komisija prije ljeta predstaviti akcijski plan za elektrifikaciju.
Fenix-magazin/SČ/Hina
