Kako pravilno pročitati obavijest o mirovini: Tri brojke koje određuju koliko ćete imati u mirovini.
Jednom godišnje njemački zavod za mirovinsko osiguranje šalje građanima obavijest o budućoj mirovini. Mnogi je odlože bez čitanja, a oni koji je ipak otvore često ne razumiju što podaci zapravo znače. Financijska stručnjakinja Margarethe Honisch upozorava da upravo tri brojke iz tog dokumenta daju najvažnije informacije za planiranje mirovine.
Zašto je obavijest teško razumljiva?
Dokument sadrži procjene buduće mirovine, različita objašnjenja i administrativne izraze. Problem je što prikazuje bruto iznos mirovine, bez odbitaka za poreze te doprinose za zdravstveno i dugotrajno osiguranje. Također ne uzima u obzir učinak inflacije ni pokazuje hoće li buduća mirovina biti dovoljna za održavanje sadašnjeg životnog standarda.
1. Procijenjena mirovina u redovnoj starosnoj dobi
Prva brojka pokazuje koliku bi mjesečnu mirovinu osoba mogla primati kada navrši zakonsku dob za umirovljenje.
No riječ je samo o procjeni koja pretpostavlja da će osoba do odlaska u mirovinu nastaviti raditi uz jednaku plaću. Ako prijeđe na skraćeno radno vrijeme, napravi pauzu u karijeri ili ne ostvaruje rast primanja, stvarna mirovina može biti niža.
Osim toga, prikazani iznos je bruto. Nakon odbitaka za doprinose i porez, umirovljenicima u pravilu ostaje oko 80 do 85 posto tog iznosa. Primjerice, bruto mirovina od 1.400 eura znači neto mirovinu od približno 1.120 do 1.190 eura.
2. Dosad ostvareno pravo na mirovinu
Druga važna brojka pokazuje koliku bi mirovinu osoba primala kada bi se umirovila danas, na temelju dosad uplaćenih doprinosa.
Ovaj podatak mnogi zanemaruju, iako jasno pokazuje koliko je mirovinskih prava do sada stečeno. Kod mlađih zaposlenika taj iznos često izgleda vrlo nizak, što je normalno jer odražava samo dosadašnje uplate. Ipak, može biti upozorenje koliko još treba štedjeti za starost.
3. Stvarna vrijednost mirovine nakon inflacije
Treća, možda i najvažnija brojka, uopće nije navedena u obavijesti. Građani je moraju sami izračunati.
Naime, inflacija tijekom godina smanjuje kupovnu moć novca. Uz prosječnu inflaciju od 2,5 posto godišnje, vrijednost novca gotovo se prepolovi za oko 28 godina.
To znači da će neto mirovina od 1.200 eura za 25 godina vrijediti otprilike kao oko 650 do 700 eura danas. Drugim riječima, iako će nominalni iznos ostati isti, za njega će se moći kupiti znatno manje robe i usluga.
Kako procijeniti mirovinski jaz?
Kada se usporede očekivana neto mirovina i stvarni mjesečni troškovi života u starosti, dobiva se takozvani mirovinski jaz.
Primjer:
procijenjena bruto mirovina: 1.400 eura
procijenjena neto mirovina: oko 1.150 eura
stvarna kupovna moć za 20 godina: oko 700 eura
procijenjeni mjesečni troškovi u mirovini: 2.000 eura
mjesečni manjak: oko 1.300 eura
Upravo s tim iznosom, a ne s bruto mirovinom navedenom u obavijesti, trebalo bi planirati buduće financije.
Što savjetuju stručnjaci?
Nakon što utvrde koliki će im biti mirovinski jaz, građani mogu početi planirati dodatnu štednju. Stručnjaci kao jedno od najjednostavnijih rješenja navode redovito ulaganje u ETF fondove. Primjerice, mjesečno ulaganje od 150 eura uz prosječni godišnji prinos od sedam posto tijekom 25 godina moglo bi donijeti kapital veći od 120.000 eura, što bi omogućilo oko 400 eura dodatnih mjesečnih prihoda u mirovini.
Osim toga, preporučuje se provjeriti jesu li u mirovinskoj evidenciji upisana sva razdoblja rada i roditeljskog dopusta te iskoristiti mogućnosti dodatne mirovinske štednje koje sufinancira poslodavac.
Prema riječima financijske stručnjakinje Margarethe Honisch, obavijest o mirovini ne bi trebala završiti u ladici jer predstavlja važan alat za pravodobno planiranje financijske sigurnosti u starosti.
Fenix-magazin/DP/MMD
