U Njemačkoj se sve glasnije čuju kritike na račun sustava građanskog dohotka (Bürgergeld), koji bi uskoro trebao biti reformiran. Međutim, prema mišljenju uglednog ekonomista Andreasa Peichla iz münchenskog Ifo instituta, predložene promjene ne idu dovoljno daleko. On smatra da problem nije samo u građanskom dohotku, već u cijelom sustavu socijalne skrbi, koji, kako kaže, „treba hitnu sanaciju“.
Peichl upozorava na paradoksalnu situaciju: osobe koje više rade i više zarađuju, često na kraju mjeseca nemaju više novca, jer s većim prihodima gube pravo na razne socijalne naknade. „Može se dogoditi da netko radi više i zarađuje više, ali mu zbog gubitka subvencija i doplataka na kraju ostane jednako ili čak manje nego prije“, izjavio je Peichl za Süddeutsche Zeitung. Kao primjer navodi par iz Münchena koji zajedno zarađuje 3.500 ili 5.500 eura bruto – njihov neto iznos je gotovo isti zbog gubitka socijalnih prava.
Istraživanje Ifo instituta iz 2024. pokazuje da razlika u dostupnom dohotku između zaposlenih i nezaposlenih znatno ovisi o tipu kućanstva. Na primjer, samohrani roditelj s prosječnim troškovima stanovanja može, uz bruto plaću od 2.000 eura, mjesečno raspolagati s 936 eura više u usporedbi s onim koji ne radi. Kod samačkih osoba, taj iznos pada na 457 eura, dok visoke najamnine dodatno smanjuju korist – na svega 348 eura.
Predsjednik Ifo instituta, Clemens Fuest, također naglašava da se problem ne tiče samo korisnika građanskog dohotka, već i onih s malim i srednjim primanjima. Po njemu, sustav ne nudi dovoljno poticaja za dodatni rad. Predlaže se da se postojeće socijalne naknade, poput dječjeg doplatka i naknade za stanovanje, objedine s građanskim dohotkom, no ta ideja je sporna jer ne garantira veću zaposlenost.
Unatoč svemu, ekonomisti ističu da potpuna nezaposlenost nije financijski isplativa. „Onaj tko radi i koristi sve socijalne beneficije koje mu pripadaju, uvijek ima više raspoloživog novca od nekoga tko ne radi i prima samo naknade“, poručuju iz Ifo instituta.
Jasno je – sustav treba reformu koja će omogućiti da se dodatni rad isplati, umjesto da bude kažnjen smanjenjem pomoći.
Fenix-magazin/DP/MMD
