Čak 18 milijuna Nijemaca svake godine oboli od mentalnih bolesti. Kako pokazuje istraživanje osobe s ovim bolestima imaju znatno kraći životni vijek.
Osobe s depresijom, shizofrenijom ili bipolarnim poremećajem ne samo da se bore s mentalnom patnjom, već i umiru znatno ranije od opće populacije. Razlika je u prosjeku 13 do 15 godina, tvrdi međunarodni tim istraživača.
Otprilike 70 posto smrtnih slučajeva nije izravno povezano s mentalnim bolestima, već s fizičkim stanjima poput srčanog udara, moždanog udara ili dijabetesa. Pogođeni su posebno osjetljivi na takozvane kardiometaboličke bolesti, tj. bolesti koje utječu na kardiovaskularni sustav i metabolizam, pišu njemački mediji.
Način života također je faktor koji doprinosi: Mnogi ljudi s mentalnim bolestima puše, malo vježbaju, nezdravo jedu ili loše spavaju, otkrili su istraživači. Ti čimbenici ne samo da pogoršavaju fizičko zdravlje, već mogu i pogoršati psihološke simptome.
Drugačiji fokus psihijatrijskih bolnica
„Ustanove za mentalno zdravlje tradicionalno su usmjerene na lijekove, kriznu skrb i terapiju razgovorom. Čimbenici načina života do danas nisu bili prioritet – ni u financiranju, ni u osposobljavanju, ni u praktičnoj skrbi“, objašnjava voditelj studije.
To dovodi do nedostatka korištenja važnih preventivnih mjera. Dok zdrava prehrana i tjelovježba dugo igraju integralnu ulogu u drugim područjima medicine, često se zanemaruju u psihijatriji.
Što istraživači zahtijevaju?
Povjerenstvo poziva na temeljno preispitivanje. Moderni plan liječenja osoba s mentalnim bolestima mora od samog početka uzeti u obzir način života. To uključuje:
Prehranu: Podršku nutricionista za uspostavljanje zdravih i praktičnih rutina.
Tjelovježbu: Programe niskog praga koji postupno uvode oboljele u redovitu tjelesnu aktivnost.
Prestanak pušenja: Posebni programi za osobe s ozbiljnim mentalnim bolestima, budući da puše znatno češće od opće populacije.
San: Strategije za poboljšanje higijene spavanja koje imaju i fizičke i psihološke učinke.
Digitalna podrška: Aplikacije i online programi koji podržavaju pacijente čak i izvan klinike i liječničke ordinacije.
„Idealan plan liječenja započinje promjenama u svakodnevnom životu i psihološkom podrškom kao temeljem. Lijekovi bi se zatim trebali koristiti kao nadopuna – a ne obrnuto“, kaže stručnjak.
Jedna od najvećih nejednakosti u svijetu
Ovim pristupom stručnjaci žele smanjiti ozbiljan jaz u očekivanom životnom vijeku. Razlika do 15 godina smatra se jednom od najvećih zdravstvenih nejednakosti u svijetu.
Ako se intervencije u načinu života integriraju u psihijatrijsku skrb, ne samo da bi se mogli spriječiti srčani udari ili dijabetes, već bi se mogli ublažiti i simptomi mentalne bolesti, pišu njemački mediji.
Fenix-magazin/SČ
