Nezaposlenost predstavlja veliki financijski teret i to na više razina, kako izvještava IAB-Forum, stručni časopis Instituta za istraživanje tržišta rada i zapošljavanja (IAB) iz Nürnberga.
Prema najnovijim podacima iz 2023. godine, broj nezaposlenih u Njemačkoj porastao je na 2.609.000, čime se približio brojci iz 2020. godine (prve godine pandemije), kada je iznosio 2.695.000.
Tako je u 2023. godini 875.000 osoba primilo je naknadu za nezaposlene (ALG), dok je 1.734.000 osoba primilo građansku naknadu (Bürgergeld).
U odnosu na 2022. godinu, broj primatelja ALG porastao je za 8,2%, dok je broj korisnika Bürgergelda porastao za 7,7%.
Ukupni fiskalni troškovi nezaposlenosti u 2023. godini iznosili su 67,5 milijardi eura – što je povećanje od 14,4% u odnosu na prethodnu godinu. Ta svota činila je 1,61% BDP-a Njemačke, dok je 2005. taj udio bio 3,2%, a 2022. 1,52%.
Troškovi nezaposlenosti: 41 milijarda eura za izravne isplate ALG i Bürgergelda
Porast ukupnih troškova nije isključivo posljedica većeg broja nezaposlenih, već i povećanja osnovnih socijalnih naknada.
U 2023. godine Bürgergeld je u potpunosti zamijenio staru naknadu za nezaposlene II (Hartz IV).
Izravni troškovi nezaposlenosti odnose se na transferna plaćanja za primatelje ALG i Bürgergelda. Uključujući doprinose za socijalno osiguranje, ukupni iznos iznosio je 41 milijardu eura, što čini više od 60% svih troškova.
Savezna agencija za rad isplatila je 15,5 milijardi eura za osigurane naknade, od čega 9 milijardi eura za naknadu za nezaposlene (ALG) i 6,5 milijardi eura za doprinose za mirovinsko, zdravstveno i dugotrajno osiguranje.
Glavni trošak bio je Bürgergeld i povezane socijalne naknade (troškovi smještaja i grijanja), koji su iznosili 25,1 milijardu eura.
Građanska naknada uzrokuje gubitke: Ogromni porezni manjkovi i manji prihodi
Uz povećane državne rashode, manji porezni prihodi i niži doprinosi za socijalno osiguranje dodatno su smanjili budžet.
Ukupni neizravni troškovi nezaposlenosti u 2023. godini iznosili su 26,8 milijardi eura.
Porezni gubici (izgubljeni prihodi koje bi nezaposleni ostvarili da rade) iznosili su 8,9 milijardi eura.
Manji doprinosi za socijalno osiguranje zbog nezaposlenosti iznosili su 18 milijardi eura.
Cijena nezaposlenosti: Mirovinski fondovi izgubili gotovo deset milijardi eura
Nezaposleni ne uplaćuju doprinose za mirovinsko osiguranje, što znači goleme gubitke za mirovinski sustav.
Od ukupnih 18 milijardi eura izgubljenih doprinosa, najviše je pogođen mirovinski fond, koji je izgubio 9,9 milijardi eura.
Gubitci za zdravstveno osiguranje iznosili su 5,1 milijardu eura.
Radničko osiguranje izgubilo je 1,8 milijardi eura, dok je dugotrajno osiguranje izgubilo 1,1 milijardu eura.
Zdravstvene osiguravajuće kuće ljute na politiku: „Jaz između prihoda i troškova se povećava”
Jens Baas, direktor Techniker Krankenkasse (TK), upozorio je:
„Razlika između prihoda i rashoda u zdravstvenom sustavu sve je veća. A politika ne poduzima ništa.”
Svake godine devet milijardi eura iz zdravstvenih fondova odlazi na Bürgergeld – što Baas smatra strukturnom greškom sustava.
Business Insider je već prošle godine objavio istraživanje prema kojem bi država mogla uštedjeti do deset milijardi eura na Bürgergeldu ako bi preuzela veći dio troškova.
Vlada je na upit CDU-a i CSU-a odgovorila da će reforma financiranja zdravstvenog osiguranja biti razmotrena kada ekonomske okolnosti to dopuste.
Fenix-magazin/DP/MMD
