Uvođenje aplikacije za upozorenje u slučaju zaraze koronavirusom za pametne telefone u Njemačkoj je trajalo nešto duže nego u mnogim drugim zemljama. Kina i Južna Koreja su, primjerice, još u ožujku počele s korištenjem odgovarajuće aplikacije. Europske države, poput Francuske, su to učinile početkom lipnja.
Deutsche Welle donosi najvažnija pitanja i odgovori o novoj njemačkoj aplikaciji:
Zašto je pitanje zaštite podataka bolje riješeno nego u drugim zemljama?
Za razliku od Kine, gdje aplikacije za upozoravanje bilježe kompletne profile kretanja korisnika i šalju ih na računala državnih službi, njemačka aplikacija uopće ne locira korisnike, navodi DW.
Njemačka aplikacija ne otkriva gdje se netko nalazi; nijedna služba ne može špijunirati korisnike. Aplikacija samo prepoznaje koji su drugi korisnici aplikacije trenutno u blizini. To funkcionira putem Bluetootha, pomoću kojeg telefonski uređaji mogu razmjenjivati podatke s onima u neposrednoj blizini.
Telefoni pri tome međusobno kratko razmjenjuju identifikacijske brojeve. Podaci o tim kontaktima pohranjuju se samo na pametnom telefonu određenog korisnika. Oni su šifrirani te ih čak ni vlasnik telefona ne može vidjeti. Prikupljeni podaci se nakon dva tjedna automatski brišu.
Pored toga, postoje podaci i na verifikacijskim i serverima aplikacije. Međutim, oni su anonimni i koriste se za slanje ključeva za verifikaciju i brojeva transakcija kako bi sustav funkcionirao sigurno. Da bi povećali povjerenje u aplikaciju i osigurali transparentnost, programeri su unaprijed objavili izvorni kod aplikacije.
Kako funkcionira procedura upozorenja kada se netko zarazi?
Ako jedan laboratorij utvrdi da se netko zarazio, njemu se zajedno s rezultatom testiranja šalje posebno generiran QR-kod koji bi trebao skenirati pametnim telefonom. Tek od tada je moguće aktiviranje slanja upozorenja. Pri tome, telefon šalje anonimne podatke kontakt osoba na centralni server.
Potom server automatski šalje upozorenje u vidu push-poruke svima onima koji su dokazano u posljednjih 14 dana, tijekom najmanje 15 minuta, imali kontakt sa zaraženom osobom. Dozvola za slanje poruke upozorenja od strane laboratorija pomoću QR-koda potrebna je kako bi se osiguralo da nitko ne može izazvati lažni alarm, piše DW..
Oni koji dobiju takvo upozorenje dobivaju i preporuke za ponašanje: primjerice, da se podvrgnu testiranju na koronavirus kod liječnika i da moraju u karantenu.
Kada će se aplikacija naći u upotrebi i tko ju može koristiti?
Savezni ministar zdravstva Njemačke Jens Spahn najavio je da će programeri – Deutsche Telekom i SAP – aplikaciju predstaviti u trećem tjednu ovoga mjeseca. Od tada bi ona trebala biti dostupna.
Aplikaciju neće moći instalirati svi korisnici pametnih telefona: ona funkcionira na Android uređajima od operativnog sustava 6 i iOS uređajima od operativnog sustava 13.5. Osim toga, na uređajima moraju biti uključene Google Play usluge. No ova softverska komponenta nije instalirana na Huawei uređajima. Prva verzija aplikacije u početku će biti dostupna na njemačkom i engleskom, dok se za ostale jezike, poput turskog, uskoro očekuje.
Koje su slabosti?
Nisu svi laboratoriji za testiranje na SARS-CoV-2, kao ni sve zdravstvene službe, opremljeni odgovarajućom digitalnom infrastrukturom potrebnom za slanje rezultata ispitivanja u sustav i generiranje QR-kodova.
Zato će pacijenti koji su testirani u takvim laboratorijima i zato ne mogu dobiti upotrebljiv QR-kod morati svoje podatke slati hotline-službi, koju su zajedno uspostavili Deutsche Telekom i SAP. Taj pozivni centar trebao bi biti u mogućnosti za obradu oko 1.000 poziva dnevno.
Pri tome će pacijenti morati odgovoriti na pitanja kojima će zaposlenici pozivnog centra utvrditi da su stvarno testirani. Međutim, kroz ta pitanja i odgovore ne smije se dopustiti da se o pacijentu izvode zaključci. U ovoj kompliciranoj proceduri pak postoji rizik da pacijenti izazovu lažni alarm ili nenamjerno otkriju svoje osobne podatke.
Pojedinačna rješenja europskih zemalja
Velika slabost svih aplikacija za upozoravanje na zarazu koronavirusom – uključujući i ovu njemačku – je da je uvijek riječ o pojedinačnim nacionalnim rješenjima. One uopće nisu kompatibilne u cijelom svijetu, pa čak i unutar Europske unije postoji najmanje sedam različitih rješenja koja nisu međusobno povezana ili kompatibilna. Tako putnici koji žele sebe i druge zaštititi korištenjem aplikacije imaju samo mogućnost istovremeno instalirati nekoliko aplikacija.
Dodatni problem je to što se za njemačku i francusku aplikaciju upozorenje može poslati samo ako je određeni nacionalni institut za testiranje potvrdio zarazu. Ako, primjerice, jedan njemački institut utvrdi infekciju nakon povratka neke osobe iz Francuske, putem francuske aplikacije se ne može prenijeti poruka upozorenja.
Nedostatak: aplikacije europskih zemalja nisu povezane
Iako se skoro sva europska rješenja baziraju na razmjeni podataka putem Bluetootha, tako da zadovoljavaju minimalni standard zaštite podataka, u Francuskoj se podaci pohranjuju na centralnom serveru.
Nisu sve aplikacije toliko sigurne da ne može doći do propusta. Tako, recimo, austrijska aplikacija olakšava slanje lažne prijave zaraze, jer se ne mora dokazati postojanje pozitivnog rezultata testiranja. Slična situacija je i u Velikoj Britaniji gdje postoji mehanizam kojim se lažni alarmi mogu ponovo staviti van snage.
Predviđeno je da se aplikacije za Njemačku, Austriju i Švicarsku u dogledno vrijeme međusobno povežu jer koriste jedinstveni standard koji su razvili Apple i Google.
Može li aplikacija isprazniti bateriju mobitela?
Za programere je to bila velika briga. I upravo zbog toga su konfigurirali aplikaciju tako da ona nije stalno uključena kako bi tražila druge pametne telefone, već da se u određenim intervalima nakratko aktivira. Na taj način se želi izbjeći to da korisnici deinstaliraju aplikaciju jer im se telefonske baterije stalno prazne.
Cilj stručnjaka je da oko 60 posto stanovništva instalira aplikaciju. Ministar zdravstva Spahn je pak bio malo oprezniji i u izjavi za list Rheinische Post je istakao da bi bio zadovoljan ako će biti nekoliko milijuna korisnika.
Fenix-magazin/IM/DW
