U povodu 50. obljetnice postojanja Hrvatske katoličke zajednice u Mainzu koju zadnjih 11 godina uspješno vodi fra Ante Bilić, organizira se niz prigodnih događanja. Hrvatski branitelj i pjevač Đuka Čaić pjevat će Hrvatima u Mainzu u listopadu na središnjoj proslavi HKZ Mainz.
– Đuka je napisao i otpjevao jednu od prvih domoljubnih pjesama s početka Domovinskog rata. Pjesma „Hrvatine“ je bila jedna od prepoznatljivih budnica koja se pjevala za ohrabrenje i motivaciju. Neka se sad otpjeva i u Mainzu za ohrabrenje našim ljudima koji su ovdje i koji dolaze – kaže odmah na početku razgovora fra Ante Bilić, voditelj HKZ Mainz koji proslavu velike obljetnice obilježava tijekom cijele godine.
Već su u Mainzu imali gostovanje Crkvenog zbora iz Ričica. Pozvali su ih jer u Mainzu živi više Ričičana nego u samim Ričicama.
– Bio je to jedan lijep doživljaj za sve Ričičane i Hrvate u Mainzu. Nedavno smo organizirali i zajedničko druženje Hrvata koji se okupljaju oko Hrvatske kulturne zajednice i NK Croatije Mainz, te na neki način pokušali ostvariti svehrvatsko zajedništvo – kaže fra Ante.
Zajedničke proslave u Mainzu
Do kraja godine bit će još proslava u organizaciji ili suorganizaciji HKZ Mainz. Među njima je i Dan tuđinaca koji će se održati druge nedjelje u mjesecu rujnu. U listopadu se obilježava i 50 godina prijateljstva gradova Mainza i Zagreba, na dan kada u Mainzu, 03. listopada, Njemačka slavi Dan svog ujedinjenja. Hrvatska katolička zajednica će aktivno sudjelovati u toj proslavi.
Završna proslava 50. obljetnice HKZ Mainz održat će se 28. listopada.
– Tom prigodom, u Mainz nam dolazi uzoriti kardinal Josip Bozanić iz Zagreba i provincijal naše provincije iz Splita presvetog Otkupitelja, fra Joško Kodžoman. Pozvat ćemo i papinskog nuncija ovdje u Njemačkoj, msgr. Nikolu Eterovića. Bit će tu još vjerskih i drugih uzvanika, a doći će i gradonačelnik Zagreba, onaj koji bude izabran na izborima – najavio je fra Ante Bilić.
HKZ Mainz priprema i svoju monografiju koja će obuhvatiti sve važnije i zanimljive događaje iz vjerskog života Hrvata u Mainzu.
Zajedništvo Hrvata
Pola stoljeća Hrvatske katoličke zajednice Mainz doista nije malo. No, fra Ante kaže: – Bilo bi bolje da nije nikako, da smo svi u Hrvatskoj.
– Iako je biskupija u Mainzu osnovala Hrvatsku katoličku misiju 20. siječnja 1964. godine, taj dokument je stupio na snagu tek 1. rujna 1967., kad je danas pok. fra Stjepan Pavić došao kao prvi svećenik u Mainz. – Kroz cijelo to vrijeme pokušavalo se okupljati Hrvate i hrvatske vjernike koji su došli na ovaj prostor da tu žive i da tu sebi organiziraju život – kaže fra Ante.
Osim fra Stjepana Pavića, u Zajednici su djelovali još fra Stanko Dotur, pok. fra Petar Vučemilo, fra Josip Bebić, fra Josip Klarić i fra Ante Bilić koji je u Mainzu već jedanaest godina.
Fra Ante kaže: Dobro je što Hrvati u tuđini mogu na svom jeziku slaviti Boga, a sretan je što se relativno dobro odazivaju nedjeljnoj svetoj misi.
– Nas, ovdje u župi u Mainzu, ima prema biskupijskim podacima oko 3.000 Hrvata, a nedjeljom na svetoj misi bude 400 do 500 ljudi. To je jedan lijepi broj, usudio bih se reći i za neke župe u Hrvatskoj, a i izvan domovine. Dobro je da se ljudi okupljaju na svetim misama. Ali mislim da nije dobro što mnogi misle da su odlaskom na nedjeljnu svetu misu sve zadovoljili. Malo se posvećuje brige zajedništvu. Uz radne obveze, zapuštaju se obiteljske dužnosti, koje onda dosta negativno utječu na odgoj budućih generacija – kaže fra Ante.
Čeka ih nesigurnost
U Njemačku, pa tako i u Mainz, dolazi puno Hrvata iz domovine. Fra Ante kaže da ih tu čeka nesigurnost, neizvjesnost, pa često puta i razočaranje.
– Većina očekuje puno više nego što nađu ovdje kad dođu, zato i mnogi dožive razočaranje jer započeti život negdje gdje ti je sve strano, gdje su strani ljudi, druga kultura, a uz to ako imaš i krivu predodžbu o životu vani, uistinu nije lako. A jedino uz strpljivost treba pokušati nastaviti graditi život tu gdje su došli – mišljenja je.
– U samom Mainzu ima najviše Hrvata iz Dalmacije. Vjerojatno zbog toga što su u počecima doseljavanja dolazili s tog područja pa su dovodili jedni druge. Nažalost, ima ih iz svih krajeva ih Hrvatske i BiH. Sad u zadnjem razdoblju doseljavanja, jako veliki dio ih doseljava iz Slavonije, pa čak i iz Zagreba koji je razvijen, ali ljudi ipak dolaze. Dolaze dosta i iz Zagorja, Varaždina, Međimurja, ističe fra Ante.
Vjernici i mene ispravljaju
Inače, fra Ante Bilić je poznat i kao čovjek koji drži do svoga hrvatstva i svog hrvatskoga jezika. Svake nedjelje na misi pokušava naučiti vjernike ispravno govoriti hrvatski jezik. Na pitanje koliko u tome uspijeva, fra Ante odgovara:
– Ne uspijevam puno, ali se i dalje trudim. Tako je ne samo u Mainzu, nego i drugim župama gdje sam bio. Puno se upotrebljavaju tuđe riječi u našem svakodnevnom razgovoru. Mišljenja sam zašto uzimati tuđe, ako imamo svoje. Ali, ako ja govorim nedjeljom po jednu riječ onako kakva je ona u hrvatskom govoru, a ljudi potom pročitaju kod kuće u novinama i čuju u sredstvima javnog priopćavanja ono što ne bi trebalo govoriti, onda je to uzalud. Ako u medijima stalno piše „naredni tjedan“, onda ja na misi uzalud govorim da treba reći „sljedeći tjedan“, ne „naredni“, itd. Tako se teško može nešto ispraviti. Ljudi kažu: „eto, televizija govori tako, zašto ne možemo i mi“. Ali, ima pomaka, moram priznati. Vjernici nekad i mene isprave i to je dobro – zaključio je fra Ante Bilić.
Fenix-magazin/Marijana Dokoza
Ostatak razgovora s fra Antom Bilićem pročitajte u tiskanom izdanju Fenix Magazina koji je u prodaji u Njemačkoj, Švicarskoj, Austriji i Luxembourgu do 11. srpnja…
