U 2025. godini njemačka vlada potrošila je 24,8 milijardi eura na skrb i smještaj tražitelja azila, pišu njemački mediji. Broj zahtjeva za azil je pao, no broj deportacija nije porastao.
Njemačke granice trebale su biti osigurane, a neovlašteni ulasci zaustavljeni. Privremena procjena je mješovita: Iako su zahtjevi za azil u Njemačkoj doista drastično pali u prvom tromjesečju 2026. – za značajnih 23 posto u usporedbi s prvim tromjesečjem 2025. – njemačka vlada je također provela manje deportacija u istom razdoblju nego pod bivšim kancelarom, pišu njemački mediji.
Međutim, s pozitivne strane, preokret u potrošnji na izbjeglice postaje očit.
Ovoliko novca je potrošeno
U 2025. godini njemačka vlada potrošila je 24,8 milijardi eura na skrb i smještaj tražitelja azila – smanjenje od 3,2 milijarde eura u usporedbi s 2024. godinom. Ova brojka dolazi iz prijedloga kabineta koji je podnio ministar financija Lars Klingbeil (SPD).
Kontekst za to leži u zakonu iz 2015. donesenom kada je broj izbjeglica bio na vrhuncu; Od tada, Savezna vlada mora detaljno navesti svoje godišnje rashode “u kontekstu bijega i migracija”. To je izvješće koje savezne zemlje i općine pomno prate.
Naime, većinu troškova povezanih s izbjeglicama u početku snose savezne zemlje i općine. Naknadno imaju pravo tražiti naknadu od Vlade. Međutim, savezne zemlje i općine naglašavaju da njihovi stvarni rashodi – na primjer, za tečajeve integracije, zdravstvenu skrb ili troškove vezane uz mlade i socijalni rad – premašuju naknadu koju pruža Vlada.
Vlada, sa svoje strane, ističe “mnoštvo mjera podrške koje se pružaju državama i općinama” u drugim područjima, kao što je putem “Posebnog infrastrukturnog fonda”.
Sirijci podnijeli manje zahtjeva za azil
Ukupno je 168.543 ljudi zatražilo azil u Njemačkoj prošle godine. Afganistanci su činili daleko najveću skupinu. U usporedbi s 2024. godinom, ukupan broj zahtjeva pao je za 33 posto – trend koji se sada odražava u nižim rashodima. U 2023. godini ti su rashodi dosegli vrhunac od 29,6 milijardi eura.
Između 2016. i 2020. godine rashodi su u prosjeku iznosili 22 milijarde eura; 2025. godine sada iznose spomenutih 24,8 milijardi eura – čime su znatno iznad prosjeka.
Migracijski pritisak se smanjio, posebno iz Sirije, od završetka građanskog rata. Godinama prije toga, sirijski državljani činili su najveću skupinu tražitelja azila.
Zahtjevi za azil sirijskih građana u Njemačkoj trenutno se uglavnom odbijaju. To manje vrijedi za pripadnike vjerskih i etničkih manjina, piše Njemačka tiskovna agencija (dpa).
Njemačka počela odbijati Sirijce
Kako je ranije pisala njemačka tiskovna agencija, tražitelji azila iz manjinskih skupina dijelom se žale da ih nove sirijske vlasti diskriminiraju i progone, stoji odgovoru njemačke vlade na pitanje Clare Bünger, članice Lijeve stranke (Die Linke).
Zato su Sirijci u Njemačkoj, kada je privremeni sirijski predsjednik Ahmed al-Shara posjetio Berlin krajem ožujka, izašli na ulice kako bi prosvjedovali.
Prošle godine samo 5,3 posto sirijskih građana, o čijim je zahtjevima odlučivao Ured za migracije i izbjeglice (BAMF), dobilo je azil u Njemačkoj.
To znači da su priznati kao izbjeglice ili kao osobe s pravom na azil. Drugim riječima, dobili su ograničeni status zaštite ili odluku o zabrani deportacije.
Takozvana supsidijarna zaštita primjenjuje se kada nije moguće odobriti ni status izbjeglice ni pravo na azil, ali se osoba suočava s ozbiljnom opasnošću u svojoj zemlji podrijetla.
Takozvana prilagođena stopa zaštite za kršćane iz Sirije bila je nešto viša – oko 17 posto. Za pripadnike druzijske manjine iznosila je 9,1 posto.
Prošle godine više od jednog od dva Jazida iz Sirije – točnije 57,1 posto – dobilo je status zaštite. Za alavite je to vrijedilo za jednog od pet.
U 2024. godini BAMF je nastavio odobravati gotovo sve zahtjeve za azil od Sirijaca ili je barem izdao zabranu deportacije.
Odbijanje zahtjeva sada je izuzetno neodgovorno, kaže zastupnica Lijeve stranke Clara Binger. Istaknula je da izbjeglicama nedostaju osnovni uvjeti – smještaj, voda, struja, obrazovanje i zdravstvena skrb.
Fenix-magazin/SČ/dpa
