U Karlsruheu, ekolozi su pokušali provesti zabranu prodaje motora s unutarnjim izgaranjem za dva njemačka proizvođača automobila počevši od 2030. Međutim, prema BGH-u, ta odgovornost ne leži na građanskim sudovima.
Kako javlja Njemačka tiskovna agencija (dpa), Njemačko udruženje za pomoć okolišu (DUH) nije uspjelo u svojim klimatskim tužbama protiv BMW-a i Mercedes-Benza na Saveznom sudu pravde (BGH). Udruženje je pokušalo zakonski zabraniti proizvođačima automobila prodaju novih automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem koji štete klimi nakon studenog 2030.
Tužbe su već bile neuspješne na nižim sudovima u Münchenu i Stuttgartu. Sada je BGH, kao sud posljednje instance, odbio žalbe DUH-a.
U središtu postupka bilo je pitanje mogu li se tvrtke prisiliti na provedbu specifičnih klimatskih mjera na građanskim sudovima, čak i izvan vladinih propisa. Tri direktora udruženja za pomoć okolišu pozvala su se u svojoj tužbi na svoje opće pravo osobnosti, utvrđeno u njemačkom Temeljnom zakonu.
Nisu sigurni za žalbu
Izvršna direktorica DUH-a Barbara Metz najavila je da će se presuda Saveznog suda pravde (BGH) preispitati, nakon čega će se donijeti odluka o tome hoće li se organizacija žaliti Saveznom ustavnom sudu.
Tužitelji su svoj slučaj temeljili na presudi Saveznog ustavnog suda.
Tvrdili su da je politički manevarski prostor ograničen jer BMW i Mercedes troše preveliki dio globalnih i nacionalnih proračuna za CO2. To bi, tvrdili su, kasnije zahtijevalo dalekosežne mjere smanjenja CO2, što bi zauzvrat kršilo njihove građanske slobode. Njihov argument temeljio se na značajnoj presudi Saveznog ustavnog suda o zaštiti klime iz 2021. godine.
U ožujku 2021. najviši njemački sud presudio je da savezni zakon o zaštiti klime, u tadašnjem obliku, nije dovoljan te je od zakonodavca zahtijevao poboljšanja. Sud je izjavio da propisi krše građanske slobode tužitelja, od kojih su neki bili vrlo mladi. To je bilo zato što: “Propisi nepovratno odgađaju značajna opterećenja smanjenja emisija na razdoblja nakon 2030.”
Klimatski ciljevi u plenarnoj dvorani, a ne u sudnici
Dok se izvorni slučaj odnosio na obvezu države, Savezni sud pravde (BGH) sada je razmatrao mogu li se i veliki emiteri poput BMW-a i Mercedesa smatrati odgovornima na sudu. Nakon saslušanja prije tri tjedna, Mercedes je izjavio da su zakonski zahtjevi za klimatske ciljeve odgovornost zakonodavne vlasti, a ne sudstva. Glasnogovornik BMW-a također je naglasio da bi se rasprava o tome kako postići klimatske ciljeve trebala održati u plenarnoj dvorani, a ne u sudnici.
Šesti građanski senat Saveznog suda pravde u Karlsruheu izrazio je slično mišljenje. Pojedinci ne mogu ostvarivati svoje zahtjeve protiv proizvođača vozila. Njihovo opće pravo na privatnost nije ugroženo postupcima tvrtki, rekao je predsjedavajući sudac Stephan Seiters.
Zahtjev za preostalim proračunom dopuštenih emisija CO2 trenutno se primjenjuje na nacionalnoj razini i ne odnosi se na pojedinačne savezne države, prometni sektor, pa čak ni pojedinačne tvrtke. Reguliranje ovoga je stvar političara, rekao je Seiters. Odgovornost za zaštitu klime leži na zakonodavnoj vlasti. Ustavna tužba tada bi se mogla podnijeti protiv potencijalno prekomjernih razina emisija CO2.
Fenix-magazin/SIM/dpa
