Pšenica (ILUSTRACIJA) / Foto: Hina

POSLJEDICE RATA U UKRAJINI: Hrane će biti, ali bit će skuplja

Stručnjaci tvrde da zbog rata u Ukrajini Hrvatskoj ne prijeti nestašica hrane, no proizvodnja je puno skuplja, piše u petak Jutarnji list.

 

Rat u Ukrajini i posljedične sankcije Rusiji zbog agresije na susjednu zemlju izazvali su goleme poremećaje na tržištu svih roba s obzirom na to da su i Ukrajina i Rusija veliki izvoznici i opskrbljivači europskog i svjetskog tržišta različitim robama, najviše žitaricama i uljaricama s jedne strane, odnosno energentima, aluminijem, čelikom… s druge strane.

U svijetu je, primjerice, 14 zemalja kojima je Ukrajina osnovni izvoznik pšenice, pa je kod njih već prilična panika. Hrvatska, srećom, nije među njima.

Ukrajina je zemlja s najvećom površinom poljoprivrednog zemljišta u Europi, a oko 30 posto ukupnog svjetskog izvoza pšenice odnosi se na Rusiju i Ukrajinu. Ukrajina je najveći europski proizvođač suncokreta i ulja od suncokreta.

Rusija je jedan od najvećih proizvođača šećera (na osmom mjestu) od šećerne repe u svijetu. Ukrajina je i velik proizvođač i izvoznik umjetnih gnojiva. Sve su to pokazatelji koji govore u prilog tomu da se mogu očekivati promjene u cijenama poljoprivrednih proizvoda, ali i hrane u cijeloj Europi, a vjerojatno i svijetu.

Stoga nema sumnje da će rat u Ukrajini utjecati i na hrvatsku poljoprivrednu proizvodnju, ali naši stručnjaci smatraju da velikih problema ne bi trebalo biti.

“Mi trenutačno imamo zalihe, ali i sve pokazatelje da možemo proizvesti sve žitarice i uljarice koje su osnova većine osnovnih prehrambenih proizvoda pa i stočne hrane. To je jako bitno. Tu smo višestruko dostatni”, veli Zvjezdana Blažić, jedna od naših najupućenijih konzultantica za prehrambeni i poljoprivredni sektor.

Njene riječi potvrđuju i podaci HGK Županijske komore Osijek, a prema kojima smo lani na 145 tisuća hektara proizveli oko milijun tona pšenice, od čega je veći dio završio u inozemstvu (najviše u Italiji i BiH), s obzirom na to da je Hrvatskoj godišnje potrebno oko 400 tisuća tona te žitarice

Da razloga za brigu ne bi trebalo biti smatraju i u Belju, jednom od naših najvećih poljoprivrednih kombinata. “Jesensku sjetvu u ratarstvu završili smo prema planu i u skladu s rokovima, a za ovogodišnju proljetnu sjetvu prije smo osigurali sjeme, gnojivo i zaštitu pa sve naše poslove izvršavamo prema planu, bez ikakvih zastoja”, kažu u Belju, piše novinar Jutarnjeg lista Nikola Patković.

Fenix-magazin/IK/Hina

Povezano

Pripreme za početak 1. Iseljeničkih igara zajedništva / Foto: Nada Pritisanac Matulich
IGRE KOJE ĆE POVEZATI HRVATSKE ISELJENIKE: Split i Brač-Milna spremni su za početak 1. Iseljeničkih igara zajedništva
POZNATO I KADA: Slovenija ukida granične kontrole sa Hrvatskom i Mađarskom
Gordan Grlić Radman / Foto: Hina
SVEČANO U MVEP-U: Grlić Radman predlaže da Dan hrvatske diplomacije postane spomendan
KUKAVICA OŠTRO PROZVAO TOMAŠEVIĆA: Organizira Koncert partizanskih, ali ne i domoljubnih, pjesme dok mu se stranka guši u aferama  
NEPOJMLJIVO: Nakon više od 30 godina opet partizanske pjesme u Zagrebu
“NE BU IŠLO!”: Tomaševićeva sekta slavi jugoslavensku okupaciju Zagreba, ali prošlo je vrijeme mitova i veličanja zločina nad Hrvatima
HRVATSKI ISELJENICI: Najveći problemi života izvan domovine