Hrvatski premijer Andrej Plenković kazao je u srijedu na Harvardu kako se zalaže za koncept “modernog suverenizma” koji podrazumijeva promicanje hrvatskih nacionalnih interesa unutar europskog okvira te da želi ojačati “mainstream” nasuprot krajnjoj ljevici i desnici.
“Hrvatska je odlučila udružiti svoj suverenitet s drugim europskim zemljama i postići strateške nacionalne ciljeve s više snage, financijske sposobnosti i više sigurnog prostora u krizama nego što bi to mogli samostalno”, poručio je Plenković u sklopu događaja pod nazivom “Suočavanje s izazovima demokraciji i energetskoj sigurnosti u Europi” (Confronting Challenges to Democracy and Energy Security in Europe) na Harvard Kennedy School.
Plenković je prvo održao predavanje, nakon čega je odgovarao na pitanja profesora Grzegorza Ekierta, direktora Centra za Europske studije Minda de Gunzburg Sveučilišta Harvard te naposljetku studentska pitanja.
“Koncept modernog suverenizma zagovaram kod građana i internacionalno. Mislim da se on dobro uklapa u napore za strateškom autonomijom EU-a”, istaknuo je hrvatski premijer, dodavši da ona ne znači odvajanje EU-a od SAD-a.
U Europskoj uniji postoji tendencija “fragmentacije političke scene”, što za posljedicu ima jačanje “populističkih i demagoških opcija, bilo na krajnjoj ljevici ili desnici”, kazao je Plenković.
“Smatram da je moja uloga da kao premijer iz Europske pučke stranke ponovno ojačam mainstream. Ako ne ojačamo mainstream nećemo imati dovoljno izdržljivosti i snage da nastavimo kao prije, ali to ne znači da trebamo zanemariti naše nacionalne interese”, dodao je.
Istaknuo je da je Hrvatskoj “puno bolje da je u EU-u” te da on kao “uvjereni Europljanin” smatra da će Hrvati zbog članstva u EU-u bolje živjeti, da će ekonomija biti kompetitivnija te da će socijalna situacija biti bolja.
U tom je kontekstu napomenuo da Hrvatska ulazi u šengen i Eurozonu te da je kreditni rejting Hrvatske najbolji ikada po tri najveće agencije.
Ipak, istaknuo je kako je pred Hrvatskom “važan zadatak jačanja institucija”, kao i borbe protiv korupcije koja je “fenomen koji izjeda tkivo našeg društva ako se s njime ne suočimo energično i snažno”.
Ruska invazija promijenila je svijet u kojem živimo, nitko nije neokrznut
Plenković je dobar dio govora posvetio posljedicama ruske agresije na Ukrajinu, istaknuvši kako je ona, kao kršenje međunarodnog prava bez presedana, “potpuno promijenila kontekst i svijet u kojem živimo”.
Također je izazvala humanitarnu krizu i tragediju za Ukrajince, a posljedično je dovela i do rasta cijena energenata i krize s hranom, podsjetio je hrvatski premijer.
“Nitko nije ostao neokrznut. To je kriza horizontalne prirode zbog čega se s njome teško boriti. Eksterna je za nas, horizontalna i ne znamo koliko će trajati”, kazao je.
Govoreći o hrvatsko-ukrajinskim vezama, Plenković je istaknuo kako postoji “posebna veza između naših država i naroda”, koja se očituje i u tome da je Ukrajina treća zemlja koja je priznala hrvatsku neovisnost.
Napomenuo je da je Hrvatska pružila Ukrajini financijsku i vojnu pomoć te da je prihvatila ukrajinske izbjeglice.
Ukrajinci se bore i za “vrijednosti koje svi dijelimo”, zaključio je hrvatski premijer.
Odgovarajući na pitanje o europskoj perspektivi zemalja tzv. zapadnog Balkana Plenković je ponovio kako Hrvatska pomaže tim zemljama na europskom putu te da je njihovo članstvo i hrvatski interes.
“Što brže postignu potrebne standarde bit će bolje za njih i za nas, a to će nam i pomoći da razjasnimo neka zaostala pitanja iz vremena kada je Miloševićeva Srbija provodila politiku velikosrpske agresije protiv Hrvatske, Slovenije, BiH i Kosova”, istaknuo je hrvatski premijer.
Fenix-magazin/SIM/Hina
