Hrvatska može zahvaljujući svom zemljopisnom položaju i uz relativno mala ulaganja postati svojevrsno europsko energetsko regionalno čvorište, izjavio je u utorak u Bruxellesu hrvatski premijer Andrej Plenković.
“Cijela ideja našeg pristupa ovom Europskom vijeću bila je da Hrvatska postane svojevrsno regionalno čvorište”, rekao je Plenković nakon završetka samita EU-a na kojem je jedna od tema bila prestanak ovisnosti o ruskim energentima.
Istaknuo je da investiranje u kritičnu energetsku infrastrukturu, u LNG terminal, Plinacrove plinovode i Janafove naftovode omogućuje Hrvatskoj da zbog svog geografskog položaja i postojeće infrastrukture u koju će se ulagati i hrvatskim i europskim sredstvima osigura diversifikaciju opskrbe energentima njezinim susjedima.
Rekao je da se kapacitet naftovoda može sa sadašnjih 11,4 milijuna tona godišnje relativno povoljno podići na 15,6 milijuna, što znači da bi to omogućilo dostatnu opskrbu sirovom naftom rafinerija u Mađarskoj i Slovačkoj.
Što se tiče plutajućeg LNG terminala, čiji je prvotni kapacitet s 2,6 milijardi kubičnih metara plina nedavno povećan na 2,9 milijardi, to se može dodatno podići na 3,5 milijarde, a ugradnjom jednog dijela postrojenja kapacitet bi se mogao podići na čak 6,1 milijardi kubičnih metara plina, rekao je hrvatski premijer.
To bi bilo dovoljno za Hrvatsku, čije su godišnje potrebe 2,9 milijardi i za susjedne zemlje Sloveniju, Mađarsku, Bosnu i Hercegovinu.
Čelnici EU-a preuzeli su u ožujku na samitu u Versaillesu obvezu da će postupno smanjivati ovisnost o ruskim fosilnim gorivima.
Na samitu u ponedjeljak i utorak postignut je politički dogovor o zabrani uvoza ruske nafte brodovima do kraja ove godine, a za naftu koja se doprema naftovodom Družba dogovoreno je privremeno izuzeće kako zemlje bez izlaza na more ne bi preko noći ostale bez sirove nafte.
Duljina privremenog izuzeća tek se treba definirati i time se će sljedećih dana baviti veleposlanici država članica. Premijer Plenković je nekoliko puta ponovio da to razdoblje ne može trajati dugo, nego onoliko koliko je potrebno tim zemljama da osiguraju alternativne pravce dobave.
Izuzeće se odnosi na zemlje koje se povezane naftovodom Družba – Mađarsku, Slovačku i Češku, dok su Poljska i Njemačka najavile da će dobrovoljno do kraja ove godine odustati od uvoza ruske nafte.
Time bi se ruski izvoz sirove nafte u EU smanjio za 90 posto.
Fenix-magazin/SČ/Hina
