Zemljama koje se nalaze na „crnoj listi“ poreznih oaza EU-a trebalo bi uvesti sankcije, pozvali su eurozastupnici u rezoluciji povodom otkrića tzv. „Pandorinih dokumenata“.
Europski parlament (EP) „smatra da bi stavljanje na crnu listu EU-a trebalo podrazumijevati sankcije koje su učinkovite kao sredstvo odvraćanja, a revidirana bi lista trebala biti povezana s režimom sankcija“, navodi se u rezoluciji Europskog parlamenta usvojenoj velikom većinom glasova u četvrtak.
Do sada je, konstatira EP, „crna lista“ poreznih oaza bila slab instrument.
Istraga Međunarodnog konzorcija istraživačkih novinara (ICIJ) pokazala je da stotine šefova država, političara i istaknutih osoba skrivaju imovinu na offshore računima, u tajnim zakladama i tvrtkama paravanima. Od europskih političara u Pandorinim se dokumentima spominju češki premijer na odlasku Andrej Babiš, ciparski predsjednik Nicos Anastasiades, nizozemski ministar financija Wopke Hoestra, crnogorski predsjednik Milo Đukanović i John Dalli, bivši malteški ministar i povjerenik Europske komisije.
ICIJ-eva istraga se temelji na oko 11,9 milijuna dokumenata iz 14 tvrtki za financijske usluge i razotkrila je više od 29.000 offshore tvrtki. ICIJ je otkrio veze između offshore imovine i 336 čelnika i politička dužnosnika koji su osnovali 1000 tvrtki, od kojih više od dvije trećine na Britanskim Djevičanskim Otocima.
Vijeće je početkom listopada maknulo s „crne liste“ poreznih oaza Angvilu, Dominiku i Sejšele, pa su sada na popisu tzv. „nekooperativnih jurisdikcija“ nalazi samo devet zemalja: Američka Samoa, Američki Djevičanski Otoci, Fidži, Guam, Palau, Panama, Samoa, Trinidad i Tobago i Vanuatu.
EP navodi da se Sejšeli nalaze u Pandorinim dokumentima i da se samo „dijelom drže međunarodnih standarda transparentnosti i razmjene informacija“.
Usprkos „vodećoj“ ulozi Britanskih Djevičanskih Otoka u Pandorinim papirima oni se nikada nisu nalazili na crnoj listi, podsjeća Europski parlament u svojoj rezoluciji.
Europarlamentarci se također zatražili od Komisije da regulira stjecanja državljanstva putem investicija. Tu shemu tzv. „zlatnih putovnica“ koriste Malta i Cipar, a Parlament ističe da bi takve sheme „trebale biti transparentne i utemeljene na jasnim pravilima“.
Međutim, time je „možda povećan rizik pranja novca i porezne utaje poreza, dok je potkopano međusobno povjerenje, integritet šengenskog područja i europodručja“, navodi se u rezoluciji Europskog parlamenta.
Fenix-magazin/MMD/Hina
