BEČ – „Otto Wagner i hrvatska arhitektura“, naziv je impresivne izložbe otvorene u petak navečer u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Beču, povodom obilježavanja 100. obljetnice smrti Otta Wagnera, najznačajnijeg austrijskog arhitekta na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, koji je postavio kamen temeljac na putu od historicizma do bečke moderne, bečkoj secesiji i Jugendstilu.
Izložbu, posvećenu s jedne strane radovima Otta Wagnera vezanim za Hrvatsku, a s druge strane radovima njegovih učenika u Hrvatskoj, otvorio je prvi predsjednik bečkog pokrajinskog parlamenta Ernst Woller.
„Ovo je mala, ali prekrasna izložba koja rasvjetljava aspekt o utjecaju i tragovima Wagnera u Hrvatskoj. Zapravo ovdje danas vidimo dvije konstrukcije izložbe, prvu o Ottu Wagneru i hrvatskoj arhitekturi i drugu, o zgradi u kojoj se nalazimo, a u kojoj je Wagner neko vrijeme stanovao i stvarao. Zgrada je dugo vrijeme bila zaboravljena i u lošem građevinskom stanju. Otkako je prije nekoliko godina obnovljena s puno osjećaja i u nju uselilo hrvatsko Veleposlanstvo, ponovo odiše punim sjajem u Wagnerovom stilu. Za to smo prije svega zahvalni Republici Hrvatskoj!“, rekao je Woller.
Brojne goste i uzvanike iz Austrije i Hrvatske uvodno je pozdravila hrvatska veleposlanica u Austriji dr. Vesna Cvjetković istaknuvši kako je poticaj za organiziranje ove izložbe bila činjenica da se Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Austriji nalazi upravo u nekadašnjoj Wagnerovoj kući na Rennwegu 3 u Beču, koju je 1889. godine projektirao i od 1890 do 1903. stanovao.
„Ovom jedinstvenom izložbom i Hrvatska je dala svoj doprinos obilježavanju 100. obljetnice Wagnerove smrti“, rekla je Cvjetković. Napomenula je kako je izgledno da ova izložba u proširenom izložbenom postavu bude postavljena u jednoj od bečkih kulturnih institucija, jer u Veleposlanstvu RH nije otvorena za javnost, te potom i u Hrvatskoj.
„Ovom sam izložbom, postavljenom na 15 dvojezičnih panela na hrvatskom i njemačkom jeziku i prateće bogato ilustrirane publikacije pokušao obraditi vrlo raznolike smjerove Wagnerovog utjecaja na arhitekturu u Hrvatskoj. Izložbu sam podijelio u dva dijela, prvi koji govori o neposrednim vezama Otta Wagnera s Hrvatskom i drugi, koji govori o Wagnerovom utjecaju na hrvatsku arhitekturu preko njegovih učenika u Hrvatskoj“, rekao je autor bečke izložbe prof. dr. Dragan Damjanović. Dodao je kako izložba završava panelima posvećenim kasnim radovima Wagnerovih učenika na kojima se već osjeća utjecaj povratka tradicije odnosno neoklasicizma u arhitekturi.
Vezano uz prvi dio Damjanović je istaknuo kako je Wagner surađivao s nizom tvrtki-investitora iz Hrvatske. Primjerice s tvrtkom Bothe&Ehrmann,
koja je po Wagnerovim nacrtima izradila namještaj za bečku Poštansku štedionicu i njegov bečki stan u Döblingu.
„Jedan od najvažnijih radova iz 1890-tih je i bečka robna kuća Neumann, čiji su bogati vlasnici bili varaždinsko-zagrebačkog porijekla i imali lanac trgovina po cijeloj Austro-Ugarskoj Monarhiji“, dodao je autor izložbe napomenuvši:
„“Nerealizirani projekt za osječku Župnu crkvu sv. Petra i Pavla iz 1893./94. smatra se jednim od njegovih najinventivnijih radova 1890-tih godina“.
Damjanović je rekao kako je po Wagnerovim projektima izrađen i dio zaštitne ograde dubrovačkog tramvaja postavljen na Boninovu, neposredno pred Prvi svjetski rat.
„Ograda predstavlja zanimljiv primjer secesijske urbane opreme, vješto uklopljene u dubrovačke vizure“, dodao je.
U drugom dijelu izložbe u fokusu izložbenog postava su Wagnerovi učenici Viktor Kovačić i Vjekoslav Bastl, koji su stvarali u Hrvatskoj i ostavili duboki trag u hrvatskoj arhitekturi. Kovačić je uz ostalo, projektirao crkvu sv. Blaža u Zagrebu, koju je djelomično izveo od armiranog betona. Bastl, svojim stilom mnogo bliži Wagneru, primjer je arhitektonske ekstravagantnosti i kreativnosti, tvrdi autor izložbe i dodaje:
„Izložba pokriva i radove niz drugih arhitekata iz Beča koji su radili projekte za Hrvatsku, kao primjerice Maxa Fabiania za Opatiju i Edwarda Krammera za Brijune. Ono što je po meni najinventivnije što se može vidjeti su projekti dvojice Wagnerovih učenika Alfreda Fenzla i Franza Kayma za otok Lokrum, Fenzlov utopijski projekt Kongres palače mira i pomalo bizarna Kaymanova – Škola za plesačice“.
Govoreći o životu i stvaralačkom opusu Otta Wagnera dr. Damjanović je rekao kako je Wagner „bez ikakve sumnje najcjenjeniji arhitekt srednje Europe u posljednja dva stoljeća“.
„Moram reći da je ova izložba potvrda dugogodišnje dobre kulturne suradnje Grada Beča i Grada Zagreba, koje veže prijateljstvo i niz zajedničkih projekata“ rekla je zagrebačka dogradonačelnica Jelena Pavičić Vukičević. Naglasila je kako je za Grad Zagreb „velika čast i privilegija da uz zagrebačku Modernu galeriju sudjeluje u ostvarenju ove izložbe“. 
Ono što je posebno obilježilo ovu velebnu izložbu, koja se može pogledati do početka prosinca ove godine, je i izuzetno veliko zanimanje predstavnika austrijskog političkog, kulturnog, gospodarskog i medijskog života, koji su u velikom broju došli na njeno svečano otvaranje. Izložbu je razgledala i hrvatska ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Muragić, koja je bila na ministarskom sastanku Vijeća EU-a u Beču.
Organizatori izložbe su Hrvatsko veleposlanstvo u Beču i Moderna galerija u Zagrebu, uz potporu hrvatskog Ministarstva kulture i Ministarstva vanjskih i europskih poslova RH, te Austrijsko-hrvatskog društva u Beču, počasnog konzula u Linzu Wolfganga Kaufmanna, Hrvatske gospodarske komore i Privredne banke Zagreb.
Fenix-magazin/Snježana Herek
