Glavne njemačke političke stranke objavit će izborne programe u utorak, nudeći konkurentske vizije za izvlačenje najvećeg europskog gospodarstva iz krize dok se bore protiv vala krajnje desnice uoči izvanrednih izbora 23. veljače.
Nijemci će izaći na izbore nakon što se prošlog mjeseca raspala trostrana koalicija kancelara Olafa Scholza, što će vjerojatno označiti kraj najnepopularnijeg njemačkog čelnika modernog doba i povratak na vlast glavnih oporbenih konzervativaca.
Izbori dolaze u osjetljivo vrijeme za Njemačku. Njezino gospodarstvo bilježi pad drugu godinu zaredom, industrijski divovi poput Volkswagena suočavaju se s egzistencijalnom prijetnjom stranih konkurenata, a politički stavovi zaoštrili su se protiv migranata.
Pojedinosti izbornih programa stranaka već su procurile, a na naslovnicama dominiraju gospodarstvo, socijalna skrb, migracija i rat u Ukrajini.
Kampanja je krenula nakon što je Scholz izgubio glasanje o povjerenju u ponedjeljak u parlamentu, kao što se i očekivalo.
Konzervativni čelnik Friedrich Merz i njegova stranka Kršćansko-demokratska unija (CDU) žele smanjenje poreza na dohodak i poreza na dobit te niže cijene električne energije kao način jačanja gospodarstva.
Iako je signalizirao otvorenost prema umjerenim reformama, do sada se drži planova da poštuje ustavom utvrđene granice državne potrošnje poznate kao kočnice duga.
Alat je uveden nakon financijske krize 2009., ali kritičari kažu da koči rast ograničavanjem zaduživanja i ulaganja.
Scholzovi socijaldemokrati (SPD) žele reformirati dužničku kočnicu. Boreći se za ponovno preuzimanje inicijative SPD je također predložio poticanje privatnih ulaganja i modernizaciju infrastrukture s izvanproračunskim fondom od 100 milijardi eura.
Planiraju uvesti program “Proizvedeno u Njemačkoj” kako bi potaknuli ulaganja. Njemačka je pod Scholzom povećala izdatke za obranu i postala drugi najveći vojni podupiratelj Ukrajine iza Sjedinjenih Država.
Međutim, Merz bi želio ići dalje opremanjem Kijeva projektilima Taurus, što je korak za koji se Scholz boji da bi Njemačku mogao uvući u izravnu konfrontaciju s Rusijom.
Nasuprot tome, krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD), trenutno na drugom mjestu nakon konzervativaca u anketama, želi prestanak isporuka oružja Ukrajini i obnovu dobrih odnosa s Moskvom.
Migracija je još jedno vruće pitanje. Njemačka, koja je ponudila toplu dobrodošlicu sirijskim i drugim izbjeglicama tijekom migrantske krize 2015., od tada je zaoštrila stav i ove godine ponovno uvela granične provjere.
Merz se zalaže za odbijanje migranata na njemačkim granicama i želi da treće zemlje obrađuju zahtjeve za azil.
Fenix-magazin/SČ/Hina
