S obzirom da schengenski prostor omogućuje svim osobama koje zakonito borave u Europskoj uniji da u potpunosti iskoriste mogućnost putovanja unutar schengenskog prostora bez graničnih kontrola, što u velikoj mjeri koriste i osobe koje u EU borave nezakonito, taj se izazov rješavao ponovnim uvođenjem nadzora na unutarnjim granicama kako bi se suzbila sekundarna kretanja.

Stoga je Europska komisija predložila redefiniranje Zakonika o schengenskim granicama, kako uvedeni nadzori na unutarnjim granicama ne bi postali trajna mjera opreza pojedinih država članica, a Europski parlament prošle je godine i usvojio.

Usklađujući hrvatsko zakonodavstvo s Uredbom EU, predlaže se da donošenje odluka o ponovnoj uspostavi privremenog nadzora državne granice bude u nadležnosti Vlade RH. To se odnosi na sve unutarnje granice ili njihove određene dijelove.

Također, Vlada bi odlučivala i o privremenom ograničenju kretanja preko graničnih prijelaza za određene kategorije putnika kada je to, na prijedlog ministrice zdravstva, nužno radi zaštite javnog zdravlja. U nadležnosti Vlade bilo bi i privremeno zatvaranje pojedinih graničnih prijelaza ili ograničenje njihovog radnog vremena.

Predstavljajući izmjene Zakona na sjednici Vlade, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović naveo je kako je lani kretanje nezakonitih migranata u Hrvatskoj smanjeno za 58 posto, da su ostvareni i iznimni rezultati u suzbijanju krijumčarenja ljudi te da je detektirano 11 posto više kaznenih djela te vrste u odnosu na 2023. godinu.

Prije toga će zastupnici raspraviti i izvješće o radu policije u 2024. godini u kojem se ističe da je policija, unatoč povećanju broja evidentiranih kaznenih djela za šest posto, ostvarila iznimno visok koeficijent razriješenosti od 71,7 posto te je tako već petu godinu zaredom zadržana razina razriješenosti viša od 70 posto.

Lani je Hrvatska drugu godinu zaredom proglašena najsigurnijom zemljom u Europi za noćne šetnje, dok se prema Global Peace Indexu nalazila na 15. mjestu od 163 države svijeta po sigurnosti i miroljubivosti, navodi se.

Što se tiče kriminaliteta droga, tijekom 2024. godine evidentirano je 7,7 posto više prekršajnih i kaznenih prijava nego 2023. godine. Prijavljeno je i 126 kaznenih djela iz skupine kaznenih djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva u odnosu na 92 iz 2023. godine, a koja se odnose na zločine počinjene tijekom Domovinskog rata.

Na dnevnom redu sjednice kao posljednja točka je i konačni prijedlog Zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade RH i Vlade Republike Kosova  o suradnji u zaštiti od prirodnih, tehničkih i tehnoloških katastrofa na temelju kojeg će nadležna tijela surađivati kroz pružanje dobrovoljne pomoći, razmjenu informacija i iskustava, opremanje i osposobljavanje pripadnika Civilne zaštite, obuku, razmjenu predavača i instruktora te organizaciju zajedničkih seminara i vježbi.

Fenix-magazin/SČ/Hina