Noću, kada padne mrak, mnogi ljudi primjećuju da slabije vide nego danju, no, u većini slučajeva to nije razlog za zabrinutost. Međutim, postoje rijetki poremećaji vida kod kojih se oko ne može prilagoditi slabom osvjetljenju, što se medicinski naziva noćno sljepilo ili nyktalopija.
U uvjetima slabog osvjetljenja, vid se prirodno pogoršava, što je posljedica načina na koji funkcionira mrežnica oka. Naime, kako kažu liječnici oko ima dvije vrste fotoreceptora: čunjiće i štapiće.
Čunjići omogućuju prepoznavanje boja i funkcioniraju u dnevnom svjetlu, dok su štapići odgovorni za vid u sumrak i noću, pri čemu registriraju samo nijanse sive. Zbog toga se u mraku svijet percipira bez boja, u obrisima i kontrastima.
Pri prelasku iz svjetla u tamu, oko treba određeno vrijeme kako bi se prilagodilo. Taj proces, poznat kao adaptacija na mrak, u zdravom oku traje oko 25 minuta, nakon čega je moguće relativno stabilno raspoznavanje oblika i kontrasta.
Međutim, slabiji noćni vid može biti posljedica i drugih čimbenika, poput bolesti oka ili sustavnih poremećaja, među kojima se ističu glaukom, kratkovidnost, suhoća oka, dijabetička retinopatija ili nepravilno podešene naočale i kontaktne leće. U tim slučajevima, ipak, ne radi se o pravom noćnom sljepilu.
Noćno sljepilo (nyktalopija)
Kod osoba koje pate od noćnog sljepila, vid pri dnevnom svjetlu najčešće ostaje uredan, no u uvjetima slabog osvjetljenja dolazi do izrazitih poteškoća.
U takvim slučajevima, oko se ne uspijeva adekvatno prilagoditi mraku, pa se vid ne poboljšava ni nakon duljeg vremena. Osobe s ovim poremećajem teško se snalaze u tamnim prostorima, poput slabo osvijetljenih prostorija ili kina.
Poseban problem nastaje u prometu, osobito pri vožnji noću, kada je otežano uočavanje prometnih znakova, pješaka i drugih vozila, što može značajno ugroziti sigurnost.
Nije svako slabije viđenje u mraku znak bolesti
Uzroci noćnog sljepila najčešće su povezani s oštećenjem ili disfunkcijom štapićastih stanica u mrežnici. Uzrok mogu biti nasljedne bolesti oka, ali i nedostatak vitamina A, koji je ključan za normalno funkcioniranje vida u mraku.
Nije svako slabije viđenje u mraku znak bolesti. U većini slučajeva riječ je o prirodnoj prilagodbi oka na nedostatak svjetla. Ipak, ako se primijeti izražena i dugotrajna nemogućnost prilagodbe na tamu, preporučuje se oftalmološki pregled kako bi se utvrdilo postoji li noćno sljepilo ili neki drugi poremećaj vida.
Fenix-magazin/MD/
