Oporavak njemačkog gospodarstva oslabio je zbog poremećaja u nabavi, a prijete mu i klimatske promjene i manjak radnika, upozorili su u srijedu vodeći ekonomski instituti, snizivši procjenu rasta aktivnosti u ovoj godini.
Za ovu godinu pet vodećih njemačkih instituta, RWI iz Essena, berlinski DIW, Ifo institut iz Münchena, IfW iz Kiela i IWH iz Hallea snizili su procjenu rasta za 1,3 postotna boda, na 2,4 posto.
Podigli su pak procjenu rasta za iduću godinu, na 4,8 posto, s prijašnjih 3,9 posto, poručivši da će gospodarstvo kroz godinu dana dostići normalnu iskorištenost kapaciteta jer će utjecaj pandemijske krize postupno slabiti.
Aktivnosti trenutno koče uska grla u opskrbi intermedijarnim proizvodima koja ometaju proizvodnju u prerađivačkom sektoru. To znači, kako kažu instituti, da rastu samo uslužne djelatnosti koje su povezane s osobnom potrošnjom.
Industrija je u cijelom svijetu pogođena nestašicom komponenti, problemom zagušenih luka i nedostatkom teretnih kontejnera, podsjećaju.
Oporavak će po njima ostati usporen tijekom nadolazeće zime jer će aktivnosti u uslužnom sektoru ostati ispod razine uobičajene za zimsku sezonu, čak i uz mali broj zaraženih koronavirusom.
Ministarstvo gospodarstva prognozira da će BDP u zadnjim ovogodišnjim mjesecima stagnirati, nakon rasta u trećem tromjesečju oslonjenog na uslužni sektor, podsjeća Reuters.
U idućoj godini štetni učinci pandemije i uskih grla u opskrbi bit će po njihovom mišljenju postupno prevladani.
Kriza na tržištu rada, kako dodaju, dodatno je produbila probleme nakon prošlogodišnjeg zatvaranja radi suzbijanja pandemije.
Među prijetnjama oporavku izdvajaju i klimatske promjene i manjak radnika.
“Izazovi klimatskih promjena i niži gospodarski rast u doglednoj budućnosti zbog smanjenja radne snage smanjit će mogućnosti za potrošnju”, izjavio je potpredsjednik IWH-a Oliver Holtemoeller na tiskovnoj konferenciji.
Pet instituta za ovu godinu predviđa inflaciju od tri posto, nakon čega bi iduće godine trebala usporiti na 2,5 posto, a potom na 1,7 posto u 2023.
Prognoze temelje na pretpostavci da će plaće ove godine porasti 1,5 posto, za 2,1 posto u 2022. te za 2,5 posto u 2023.
Budu li plaće prema kolektivnim ugovorima rasle više od toga, kao što predlažu sindikati, to će značajno promijeniti situaciju i dovesti do visokih stopa inflacije, ističu.
“Pretpostavljamo da će monetarna politika ostvariti ciljanu stabilnost cijena u srednjoročnom razdoblju. To bi bila prosječna godišnja stopa inflacije mjerena potrošačkim cijenama od dva posto”, kazao je Holtemoeller na tiskovnoj konferenciji.
Vlada očekuje da će inflacija popustiti tek iduće godine, kada više neće odražavati sniženu poredbenu osnovicu u 2020. zbog privremeno snižene stope PDV-a u pandemiji.
Trenutačna stopa inflacije od 4,1 posto najviša je od 1993. godine, prije svega zbog značajnog povećanja cijena energije.
Fenix-magazin/MMD/Hina
