Pandemija se pobrinula za nagli rast broja kućnih ljubimaca u Njemačkoj. No to za veterinare, koji se suočavaju i s manjkom stručnog kadra, predstavlja enormno opterećenje, piše DW.
U doba pandemije, lockdowna i socijalnog distanciranja mnogi su zbog usamljenosti odlučili nabaviti kućnog ljubimca. U međuvremenu je skoro svako drugo kućanstvo u Njemačkoj postalo dom za nekog kućnog ljubimca. “Pozitivan učinak kućnih ljubimaca na ljude znanstveno je dokazan”, kaže profesorica psihologije Andrea Beetz s Međunarodnog sveučilišta u Erfurtu. Ona se već 20 godina bavi istraživanjem odnosa ljudi i životinja.
Posebno u kriznim vremenima poput pandemije, vlasnici kućnih ljubimaca navode da im oni pomažu u stjecanju psihičke stabilnosti i smanjenju osjećaja usamljenosti. To je i znanstveno objašnjivo, jer čak i tokom kratkog prisnog kontakta sa životinjom organizam proizvodi oksitocin. Riječ je o hormonu koji smanjuje stres, tjeskobu i agresiju te potiče osjećaj zadovoljstva i samopouzdanje. To za jedne predstavlja smanjenje stresa, a na druge pak ima suprotan učinak.
Enormno opterećenje za veterinare
Veterinari su pod sve većim pritiskom. „Svjedoci smo poziva očajnih vlasnika kućnih ljubimaca koji satima traže dostupnog veterinara”, kaže Catalina Otto. Ona skoro deset godina radi kao mobilna veterinarka u regiji Rajna-Majna. Otto u svom timu zapošljava i druge mobilne veterinarke i veterinare na području Kölna, Berlina i Rurske oblasti. Unatoč tome što njen tim broji dovoljno zaposlenika, često nije u stanju stići na sve zakazane termine.
„Jedne subotnje večeri smo imali 60 poziva vlasnika kućnih ljubimaca u roku od samo sat vremena, a mjesečno obavimo i do 500 posjeta”, kaže Otto. Broj novih kućnih ljubimaca vrtoglavo raste dok se broj veterinara smanjuje. „Od 24 veterinarske klinike na području regije Rajna-Majna nije preostala ni polovica”, objašnjava ona. To znači da opterećenje u praksi stalno raste, kaže Heiko Färber, direktor njemačkog Saveznog udruženja veterinara. „Burnout i psihički stres su sveprisutni.”
Visoka stopa suicida među veterinarima
Veterinari su natprosječno skloni počinjenju samoubojstva, ističu u njemačkom Udruženju za dobrobit životinja. Studija na temu stresa i zdravstvenih opterećenja, koja je 2011. godine objavljena u njemačkom Tierärzteblattu, pokazala je da gotovo polovica ispitanih veterinara smatra da je njihov posao povezan sa znatno većim opterećenjem nego kod normalne populacije.
Kao razlog prevelikog opterećenja navode se loša primanja, veliki pritisak tokom obavljanja posla, problematično ophođenje s vlasnicima njihovih pacijenata i njihovim očekivanjima te suočavanje s temom smrti. Veterinari u određenim slučajevima moraju eutanazirati životinje i zato su češće suočeni sa smrću nego njihove kolege koje se bave humanom medicinom.
“Korona je samo katalizator, problem preopterećenja prisutan je već godinama”, objašnjava Färber. Sve manje veterinarskih ordinacija, uslijed nedostatka osoblja, nudi usluge hitnih intervencija. U Njemačkoj čak postoje i cijele regije koje više nisu pokrivene hitnom službom. Stoga su vlasnici kućnih ljubimaca primorani voziti i do sat i pol do najbliže klinike; to u nekim slučajevima može biti fatalno.
Preopterećenje ima brojne razloge
Prema Färberovim riječima, razlozi manjka kadrova su različiti. “Udio žena među njemačkim studentima veterine je skoro 90 posto”, ističe on. Prije 30 godina ovom profesijom su dominirali muškarci. Takav razvoj događaja dovodi do smanjenja broja radnih sati, jer se žene, primjerice, rjeđe odlučuju na samozapošljavanje, odnosno za privatno pružanje usluga. Osim toga, veterinarke zbog trudnoće duže izostaju s posla, jer one od trenutka kada saznaju da su trudne ne smiju više raditi.
„Potrebno nam je više fleksibilnosti u Zakonu o radnom vremenu, jer uz propisano razdoblje odmora od jedanaest sati hitna služba nije moguća.” Također bi, kako ističe Färber, trebalo olakšati zapošljavanje veterinarki i veterinara iz drugih zemalja. “Ako zaposlite nekog veterinara iz Srbije, imate dvije godine posla s birokracijom, a veterinarske firme su mala poduzeća i ako se nađu u toj situaciji one su s tim potpuno preopterećene”, kaže Färber.
Veći promet tokom pandemije
Zato je mala utjeha to što su veterinari, prema podacima Saveznog zavoda za statistiku, prošle godine ostvarili jedanaest posto više prometa nego 2019. i 2020. godine. U doba korone novac koji se ranije trošio na godišnje odmore, sada se, primjerice, izdvaja za stomatološko liječenje životinja. Operacije su također postale poželjnije jer vlasnici imaju više vremena za svoje ljubimce, kaže direktor njemačkog Saveznog udruženja veterinara. Vlasnici, ističe Färber, znatno češće traže kvalitetniju dijagnostiku; umjesto ultrazvuka zahtijevaju CT. “Od izbijanja korone prakse su preplavljene osobama koje po prvi put imaju kućnog ljubimca, od kojih su neki neiskusni i koji i u bagatelnim slučajevima, poput odstranjenja krpelja, okupiraju klinike i veterinarske prakse.”
Unatoč visokim zahtjevima vlasnika kućnih ljubimaca, brojni njemački veterinari, poput Cataline Otto, vole svoj posao. No, kako ova veterinarka ističe, izazovi pričinjavaju zadovoljstvo – ali je ipak poželjno više društvenog priznanja za ovu struku.
Fenix-magazin/MMD/DW
