Prema pisanju “Welt am Sonntag”, nekoliko saveznih država želi oštrije djelovati protiv tvrdoglavih osoba koje odbijaju karantenu.
Uz visoke novčane kazne, nepoštivanje važećih propisa u ekstremnim bi slučajevima moglo rezultirati budućim prisilnim prijemom u klinike ili maloljetničke ustanove. To se već radi u pojedinačnim slučajevima na temelju sudskih uputa.
Prema izvješću Welta, centralni objekti za ponovljene karantenske prekršitelje uskoro će biti dostupni u Baden-Württembergu.
“Ta mjesta trajno nadgleda sigurnosna služba”, citirao je list glasnogovornika državnog Ministarstva socijalnih poslova. Za to su odabrane dvije klinike.
Schleswig-Holstein želi smjestiti prekršitelje karantene u narednim tjednima na terenu centra za mlade Moltsfelde, navodi se u listu pozivajući se na okružno vijeće.
Prema “WamS-u”, Brandenburg želi uspostaviti središnji ured za prekršitelje u početnom prihvatnom objektu. Do sada su pogođeni smješteni u bolnicu ili drugu “prikladnu ustanovu”, navodi se pozivajući se na državno Ministarstvo socijalnih poslova.
Prema Ministarstvu socijalnih poslova, u Saskoj se trenutačno gradi “smještajni objekt” za takve svrhe. Dosad su prekršitelji karantene bili smješteni “u zatvorenu bolnicu ili drugi prikladan smještaj”.
Bavarsko Ministarstvo zdravstva objavilo je da je građane uglavnom moguće nagovoriti na popuštanje “izričitim uputama” i ukazujući na “obveznu karantenu i novčane kazne”. Kao krajnje sredstvo, i dalje je ostao prisilni prijem u objekte, poput “zatvorenih bolnica ili zatvorenih dijelova bolnica”.
Čak i berlinska zdravstvena uprava ne isključuje obvezni prijem, “na primjer u bolnici”.
Hamburško tijelo za socijalnu skrb najavilo je da će biti prisilnog prijema, dostupne su mogućnosti, ali dalje nisu komentirali.
U Hessenu je zatvoren takav objekt. “Zemlja ne upravlja nikakvim karantenskim objektima, privremeni objekt koji se koristio ljeti koristio se samo povremeno.”
No, može li savezna vlada prisilno poslati karantenske prekršitelje u izolaciju?
“U osnovi je moguće da se bolesne ili sumnjive bolesti mogu izdvojiti”, kaže Christoph Degenhart, emeritus profesor za ustavno i upravno pravo. To podrazumijeva odlomak 30. Zakona o zaštiti od infekcija.
Profesor dalje objašnjava:
Samo sudac može odlučiti o takvom “lišenju slobode prema članku 2. stavku 2. i članku 104. Osnovnog zakona”. Uz to, postupak je povezan sa “testom stroge proporcionalnosti”. Nejasna početna sumnja nije dovoljna.
“Sigurno su se ponavljala masovna kršenja karantenske obveze” dodao je profesor Degenhart.
Fenix-magazin/IM
