Smještaj u staračkim domovima u Njemačkoj postaje luksuz. Prema najnovijim podacima Saveza zamjenskih zdravstvenih osiguravatelja, prosječni osobni udio koji korisnici moraju platiti iz vlastitog džepa u prvoj godini boravka u domu iznosi čak 3364 eura mjesečno. To je skok od čak 256 eura u odnosu na prethodnu godinu.
Ovaj iznos ne pokriva samo čistu njegu, već uključuje i troškove smještaja, prehrane te investicijske naknade doma. No, što se događa kada mirovina i ušteđevina umirovljenika jednostavno ishlapljuju pred ovim golemim mjesečnim računima?
Kada se financijske rezerve iscrpe, na scenu stupa socijalna služba (Sozialamt) kod koje se može podnijeti zahtjev za takozvanu “pomoć za njegu” (Hilfe zur Pflege). Ako se zahtjev odobri, socijalni ured preuzima preostale troškove smještaja u domu.
Pravilo o zaštićenoj imovini i opasna zamka kašnjenja
Prije nego što socijalna služba odobri isplatu, korisnik mora u potpunosti iskoristiti i potrošiti vlastitu imovinu. Ipak, zakon predviđa takozvanu zaštićenu imovinu (Schonvermögen). Prema podacima Udruženja za savjetovanje potrošača, samac smije na računu zadržati do 10.000 eura koje socijalna služba ne smije dirati.
Udruženje potrošača hitno upozorava obitelji da ne zatvaraju oči pred financijskim problemima i da zahtjev podnesu na vrijeme. Državna pomoć za njegu se, naime, isplaćuje isključivo od dana podnošenja zahtjeva i ne može se isplatiti unatrag. Ako su obitelj ili umirovljenik već nagomilali dugove prema domu kako bi premostili mjesečne račune, država te dugove neće pokriti, već oni ostaju na teret obitelji.
Papirnata runda: Koji su dokumenti potrebni?
Proces podnošenja zahtjeva zahtijeva detaljnu pripremu i kopiranje opsežne dokumentacije jer socijalna služba želi imati potpun uvid u financijsku situaciju podnositelja. U pravilu je potrebno priložiti kopije sljedećih dokumenata:
Osobna iskaznica (ako zahtjev podnose djeca/rođaci, potrebna je i punomoć ili rješenje o skrbništvu).
Posljednje rješenje o naknadama iz fonda za njegu (Pflegekasse).
Izvodi s bankovnog računa za posljednja tri mjeseca.
Dokazi o svim prihodima (rješenja o mirovinama, mirovinski listići, dokazi o dodatnim ili izvanrednim prihodima).
Dokazi o postojećoj imovini (štedne knjižice, vrijednosni papiri, ugovori o životnom osiguranju, vlasnički listovi za nekretnine, dokaz o vlasništvu vozila).
Službeni račun/izračun troškova izdan od strane staračkog doma.
Kada na red dolaze djeca? (Obveza plaćanja uzdržavanja)
Nakon što socijalna služba preuzme plaćanje doma za umirovljenika, ona u drugom koraku pokreće provjeru financijskog stanja njegove djece. Primjenjuje se takozvano pravilo o uzdržavanju roditelja (Elternunterhalt).
Zakon u Njemačkoj štiti djecu s prosječnim i nižim primanjima. Samo punoljetna djeca čiji godišnji bruto prihod prelazi 100.000 eura dužna su financijski sudjelovati i nadoknaditi državi troškove smještaja svojih roditelja. Ako su prihodi djeteta ispod te granice, socijalna služba ne može tražiti povrat novca.
Alternativne opcije: Wohngeld i Pflegewohngeld
Ako je financijska rupa koja nedostaje za plaćanje doma manja, korisnici mogu podnijeti zahtjev za subvenciju za stanarinu (Wohngeld). Ovaj zahtjev može podnijeti sam umirovljenik ili, uz punomoć, sama uprava doma u njegovo ime.
Osim toga, u tri njemačke savezne pokrajine – Sjevernoj Rajni-Vestfaliji (NRW), Schleswig-Holsteinu i Mecklenburg-Zapadnom Pomorju – korisnici mogu podnijeti zahtjev i za takozvani Pflegewohngeld. U tom slučaju, pokrajinski fondovi djelomično ili u potpunosti preuzimaju investicijske troškove smještaja u domu, što znatno olakšava mjesečni pritisak na mirovinu.
Fenix-magazin/IK
