Mogu li radnici odmah nakon bolovanja otići na godišnji odmor? Gube li dane odmora ako se razbole tijekom ljetovanja? Smiju li putovati dok su na bolovanju? To su pitanja koja se često postavljaju tijekom sezone godišnjih odmora. Njemačko radno zakonodavstvo daje jasne odgovore, ali i upozorava na situacije u kojima radnici mogu izgubiti određena prava.
Jedna od najčešćih zabluda jest da se radnik nakon završetka bolovanja mora vratiti na posao barem jedan dan prije početka ranije odobrenog godišnjeg odmora, pišu njemački mediji. Takva obveza, međutim, ne postoji. Ako je godišnji odmor već odobren, radnik može odmah nakon oporavka koristiti svoje slobodne dane, osim u iznimnim slučajevima kada poslodavac zbog hitnih poslovnih razloga zakonito izmijeni odluku.
Bolest tijekom godišnjeg odmora ne znači gubitak slobodnih dana
Ako se zaposlenik razboli tijekom godišnjeg odmora, dani provedeni na bolovanju ne računaju se kao iskorišteni godišnji odmor. Kako bi ostvario to pravo, radnik mora poslodavcu bez odgađanja prijaviti bolest te dostaviti valjanu liječničku potvrdu.
U slučaju da se radnik razboli tijekom boravka u inozemstvu, obvezan je poslodavcu prijaviti očekivano trajanje nesposobnosti za rad i adresu na kojoj boravi. Samo obavijest o bolesti nije dovoljna – potrebna je i odgovarajuća medicinska dokumentacija.
Međutim, propušteni dani godišnjeg odmora ne mogu se jednostavno dodati na kraj već odobrenog odmora. Nakon isteka planiranog godišnjeg odmora radnik se mora vratiti na posao, dok se novi termin za korištenje neiskorištenih dana dogovara s poslodavcem.
Što ako se razbolite prije planiranog odmora?
Zaposlenici koji obole neposredno prije planiranog godišnjeg odmora nisu dužni putovati ako zdravstveno stanje to ne dopušta. U dogovoru s poslodavcem moguće je promijeniti termin korištenja godišnjeg odmora.
Putovanje tijekom bolovanja nije zabranjeno, ali postoje ograničenja
Njemačko zakonodavstvo ne zabranjuje putovanja tijekom bolovanja. Ipak, zaposlenik je dužan ponašati se na način koji neće usporiti ili ugroziti oporavak.
Primjerice, odlazak na skijanje sa slomljenom rukom ili avanturistički odmor tijekom teške gripe mogao bi predstavljati povredu radnih obveza. U takvim slučajevima zaposlenik može dobiti službeno upozorenje, a u slučaju ponovljenih prekršaja i izvanredni otkaz.
S druge strane, simuliranje bolesti radi odlaska na godišnji odmor predstavlja ozbiljno kršenje radnog odnosa te može imati i kaznenopravne posljedice zbog prijevare.
Liječnička potvrda iz inozemstva mora biti vjerodostojna
Liječnička potvrda izdana u inozemstvu vrijedi ako ispunjava iste uvjete kao potvrda izdana u Njemačkoj. Radnik je mora što prije dostaviti poslodavcu, a osobe koje imaju zakonsko zdravstveno osiguranje dužne su o bolovanju obavijestiti i svoju zdravstvenu osiguravajuću kuću, pišu njemački mediji.
Dugotrajna bolest i pravo na godišnji odmor
Kod dugotrajnih bolovanja posebno je važno pitanje redoslijeda korištenja godišnjeg odmora. Ako radnik ima pravo i na zakonski minimalni godišnji odmor i na dodatne dane predviđene ugovorom ili kolektivnim ugovorom, a poslodavac ne odredi drukčije, najprije se smatra iskorištenim zakonski minimalni godišnji odmor, a tek potom dodatni dani.
Takav redoslijed štiti zakonski zajamčeni godišnji odmor od mogućeg isteka prava tijekom dugotrajne bolesti.
Bolest tijekom korištenja slobodnih dana za prekovremeni rad
Drugačija pravila vrijede za radnike koji koriste slobodne dane kao naknadu za odrađene prekovremene sate. Ako se tijekom tog razdoblja razbole, nemaju pravo tražiti povrat tih dana jer se ne radi o godišnjem odmoru, nego o iskorištavanju prethodno stečenog slobodnog vremena.
Radni sud upozorio na zlouporabu liječničkih potvrda
Radni sud nedavno je razmatrao slučaj radnika koji se tijekom odmora u Tunisu razbolio i dobio liječničku potvrdu o nesposobnosti za rad do kraja rujna. Liječnik mu je preporučio strogo mirovanje i naveo da nije sposoban putovati, pišu njemački mediji.
Unatoč tome, radnik je dan prije isteka bolovanja otputovao natrag u Njemačku. Sud je zbog toga posumnjao u vjerodostojnost liječničke potvrde, osobito zato što se radilo o radniku koji je i prethodnih godina više puta otvarao bolovanje tijekom godišnjeg odmora.
Radni sud ukinuo je raniju presudu nižeg suda te zaključio da radnik sada mora dokazati kako je doista bio nesposoban za rad kako bi ostvario pravo na nastavak isplate plaće.
Ova odluka još jednom potvrđuje da liječničke potvrde, osobito one izdane u inozemstvu, mogu biti predmet provjere ako postoje okolnosti koje dovode u pitanje njihovu vjerodostojnost.
Fenix-magazin/SČ
