Mirovine (njem. Rente) su u prosjeku znatno niže od mirovina državnih službenika (njem. Pension). Nova analiza Bundestaga otkriva razlike u naknadama i ukazuje na razloge za njih, piše Njemačka tiskovna agencija (dpa).
Mirovine i mirovine državnih službenika u Njemačkoj znatno se razlikuju – ne samo u smislu prosječnog iznosa. Novo izvješće Istraživačke službe Bundestaga za Lijevu stranku ilustrira te značajne razlike.
Krajem 2024. godine prosječna isplata za otprilike 20 milijuna umirovljenika iznosila je 1.154 eura mjesečno. Početkom 2025. godine 1,4 milijuna umirovljenika javnog sektora primalo je prosječnu bruto mjesečnu mirovinu od 3.416 eura.
Međutim, dva sustava su toliko različita da je izravna usporedba mirovina državnih službenika i zakonskog mirovinskog osiguranja “teška”, zaključuje parlamentarna istraživačka služba.
Izvješće, koje je naručila stručnjakinja za mirovine Lijeve stranke Sarah Vollath, daje pregled mirovinskih prava radnika i mirovinskih naknada koje pruža javni sektor. Lijeva stranka dugo se zalaže protiv tih razlika i za univerzalni sustav mirovinskog osiguranja, koji bi, između ostalog, uključivao doprinose državnih službenika.
Što radnici i državni službenici primaju u mirovini?
Podaci pokazuju da oko 60 posto od otprilike 1,3 milijuna bivših državnih službenika i sudaca prima mjesečne mirovine od najmanje 3.000 eura bruto. Bruto znači prije oporezivanja i prije vlastitih doprinosa za zdravstveno osiguranje i osiguranje dugotrajne njege.
Osam posto, odnosno 111.206 osoba, prima više od 5.000 eura bruto mjesečno. Samo oko sedam posto prima maksimalno 2.000 eura (od 2025.).
Nasuprot tome, oko 37 posto starosnih mirovina onih sa zakonskim osiguranjem ispod je 900 eura (2025.). Otprilike 17 posto mirovina pada između 900 i 1.200 eura – najveća skupina, koja obuhvaća 3,2 milijuna ljudi.
Otprilike 16 posto mirovina iznosi između 1.200 i 1.500 eura mjesečno, nešto manje od 13 posto od 1.500 do 1.800 eura, a 17 posto od 1.800 eura i više. Ove brojke su prije oporezivanja, ali nakon odbitaka za doprinose za zdravstveno osiguranje i osiguranje za dugotrajnu njegu.
Stručnjaci: Naknade nisu usporedive
Neovisni stručnjaci koje je angažirao njemački Bundestag, pozivajući se na Socijalni sud, ističu da zbog značajnih razlika između dva sustava od samog početka ne postoji “usporedivost na temelju naknada”.
Prema riječima stručnjaka, državni službenici općenito imaju potpunu povijest zaposlenja. To nije slučaj za mnoge umirovljenike: brojke uključuju i, na primjer, mirovine bivših mini-radnika ili majki s prekidima u karijeri. Heterogene povijesti zaposlenja dovode do “sustavno nižih prosječnih vrijednosti”, prema parlamentarnim istraživačkim službama.
“Sveobuhvatni mirovinski sustav financiran porezima” u suprotnosti je sa sustavom solidarnosti temeljenim na doprinosima. Potencijalni dodatni prihod ljudi s vrlo niskim mirovinama nije uključen u spomenute iznose mirovina.
Lijeva stranka kritizira mirovine državnih službenika kao privilegiju
Političar Lijeve stranke Vollath kritizirao je “privilegiju mirovina državnih službenika”. Mirovinska komisija trebala je zatvoriti “jaz u pravednosti” između državnih službenika i ostalih zaposlenika. Komisija, koju je angažirala njemačka vlada desnog centra/lijevog centra, predstavila je nacrt za veliku mirovinsku reformu. Iako se komisija zalaže za model univerzalnog sustava osiguranja za slučaj nezaposlenosti, protivi se neposrednom uključivanju državnih službenika.
Vollath je također izračunao koliko bi dugo raditi morao raditi da bi primio mjesečnu mirovinu jednaku prosječnoj mirovini državnog službenika, pretpostavljajući prosječni prihod – rezultat: 80 godina.
Fenix-magazin/SČ/dpa
