Netko pritisne prekidač za svjetlo u hodniku zgrade – i odjednom se sve vrti oko vašeg novca. U stambenim zgradama u Njemačkoj, u kojima stanari (podstanari) i privatni vlasnici stanova žive pod istim krovom, takozvana zajednička struja (Allgemeinstrom) redovito je razlog za žustre svađe i sudske sporove.
Tko na kraju krajeva mora platiti račun za svjetlo u stubištu, podrumu ili ispred zgrade? Njemački savez stanara (Deutscher Mieterbund) donosi jasna pravila i objašnjenja.
Što sve spada pod zajedničku struju?
Pod pojmom zajedničke struje podrazumijevaju se sva rasvjetna tijela i uređaji koje u zgradi zajednički koriste svi stanari. To se prvenstveno odnosi na:
Rasvjetu u hodnicima i na stubištu,
Svjetla u podrumskim prostorijama i zajedničkim praonicama rublja,
Rasvjetu u podzemnoj garaži,
Vanjske svjetiljke na ulaznim vratima ili duž pješačkih staza koje vode do zgrade.
Ukratko: sve što je dostupno svima i služi zajednici, registrirat će se preko tog posebnog, zajedničkog brojila za struju.
Prijenos troškova na stanare: Kada je to dopušteno?
„U pravilu vrijedi sljedeće: ako je u ugovoru o najmu stana (Mietvertrag) izričito ugovoreno da se popratni troškovi poslovanja zgrade (Betriebskosten) prebacuju na stanara, tada najmodavac smije na vas prebaciti i trošak zajedničke struje“, objašnjava Jutta Hartmann, glasnogovornica Njemačkog saveza stanara.
Raspodjela ovih troškova među stanarima obično se vrši na dva načina: prema stambenoj površini (kvadratima stana) ili prema broju prijavljenih stanara u kućanstvu. Dakle, ako ta stavka stoji u ugovoru, najmodavac ima zakonsko pravo tražiti novac. Međutim, postoje iznimke gdje mu to pravo otpada.
Podzemna garaža: Ako nemate parking, ne plaćate ništa!
Mnoge dijelove zgrade ne koriste nužno svi stanari, a najbolji primjer za to je unutarstambena podzemna garaža. Onaj tko nema svoje zakupljeno parkirno mjesto, logično, u tu garažu nikada ni ne ulazi niti koristi njezina svjetla.
Pravilo i sudska praksa: „U ovom slučaju, troškovi rasvjete podzemne garaže ne smiju se ravnomjerno prebaciti na sve stanare u zgradi“, napominje Hartmann.
Unatoč tome, najmodavci na godišnjim obračunima režija (Nebenkostenabrechnung) to redovito čine. Njemački sudovi su u nekoliko navrata donijeli jasne presude: troškove struje za garažu u ovakvim situacijama smiju plaćati isključivo oni stanari koji garažu stvarno koriste za svoja vozila.
Vlasnici i stanari plaćaju zajedno – ali tu nastaju greške
Mnogi podstanari pogrešno vjeruju da privatni vlasnici stanova u zgradi uopće ne sudjeluju u plaćanju zajedničke struje. To je zabluda. Dok podstanari svoj dio plaćaju kroz mjesečne akontacije za režije, vlasnici stanova taj trošak pokrivaju kroz takozvanu zajedničku pričuvu (Hausgeld).
Budući da stanari i vlasnici plaćaju na različite načine, u godišnjem obračunu režija vrlo često dolazi do ozbiljnih računovodstvenih pogrešaka. Vlasnici svoj dio zajedničke struje uplaćuju izravno upravitelju zgrade kroz pričuvu, pa se ti iznosi ponekad uopće ne prikažu unutar konačnog obračuna za podstanare.
Ako na računu nema jasne napomene o tome, brzo se stvara dojam da cijeli iznos zajedničke struje plaćaju isključivo podstanari. U najgorem slučaju, udjeli vlasnika i stanara na papiru uopće nisu pravilno razdvojeni, pa na kraju samo jedna strana snosi kompletan trošak – podstanari, što je protuzakonito.
Imate točno 12 mjeseci za provjeru i povrat novca
„Stanari bi uvijek trebali detaljno provjeriti svoj godišnji obračun režija. Je li zajednička struja ispravno navedena? Je li raspodjela napravljena transparentno i razumljivo?“, savjetuje Jutta Hartmann.
Ukoliko uočite grešku ili sumnjate da plaćate previše, imate zakonski rok od točno 12 mjeseci od primitka računa za podnošenje službenog prigovora. Ako se dokaže pogreška, najmodavac vam je dužan vratiti sav preplaćeni iznos. U slučaju bilo kakvih nejasnoća oko izračuna, stanarima se preporučuje da se za besplatnu pravnu pomoć obrate lokalnoj udruzi stanara (Mieterverein).
Fenix-magazin/IK
