Krađa identiteta pretvorila je život jednog 75-godišnjeg muškarca u noćnu moru. Dugovi mu rastu zbog tuđih prometnih kazni, a mirovina mu je zamrznuta.
Kazna pod brisačem, snimka s radara u poštanskom sandučiću ili opomena zbog premalog razmaka u vožnji – rijetki vozači prođu život bez barem jedne novčane kazne. Za većinu je to neugodno, ali rješivo iskustvo: plate kaznu, naljute se i krenu dalje.
No ono što se jednom umirovljeniku u Francuskoj događa godinama nadilazi svaku zamislivu granicu. Njegov slučaj pokazuje kako jedan trenutak digitalne nepažnje može potpuno uništiti život – i koliko su institucije nemoćne pred sustavom koji ni same u potpunosti ne razumiju.
Hakirani e-mail preokrenuo mu život – počela borba za mirovinu
Christian Derrey živi u mjestu Étainhus, nedaleko od Le Havrea na sjeveru Francuske. Njegov e-mail račun hakiran je 2019. godine. Kriminalci nisu ciljali samo lozinku. U starim poslovnim porukama pronašli su kopiju njegove osobne iskaznice koju je nekoć poslao kao privitak. S tim dokumentom nepoznate osobe počele su sustavno preuzimati njegov identitet – čas kao vlasnika vozila, čas kao poreznog dužnika.
Vrhunac se dogodio u studenome 2024. godine. Pod njegovim imenom osnovana je fiktivna tvrtka CJM-Automobile, preko koje je u samo nekoliko dana registrirano 3.000 vozila. Kad bi netko s tim automobilima prošao kroz radar ili pogrešno parkirao, trag je vodio ravno do Derreya. Svakodnevno mu je u sandučić stizalo između 25 i 40 kazni. S vremenom se dug popeo na 180.000 eura.
Zamrznuta mirovina i blokiran račun – institucije prebacuju odgovornost
Francuske porezne vlasti već su počele prisilnu naplatu. Derrey tvrdi da mu je u Saint-Étienneu zamrznuto 2.950 eura, a u Marseilleu dio mirovine. Novac mu se skida s računa bez prethodne obavijesti, bez sudskog ovršitelja i bez preporučene pošte.
Svakoj instituciji mora iznova objašnjavati situaciju, dostavljati dokaze i opetovano dokazivati nevinost. Lokalna žandarmerija u Saint-Romain-de-Colboscu pronašla je privremeno rješenje: pristigle kazne, uz njegov pristanak, prosljeđuju stvarnim počiniteljima. No to je samo privremena zakrpa, ne i trajno rješenje.
Umirovljenik je odavno podnio kaznenu prijavu i nastavlja borbu, i zbog svoje djece kojoj ne želi ostaviti dugove. Smatra da je potrebno osnovati posebnu jedinicu koja bi se bavila isključivo ovakvim slučajevima, jer pogođenih ima na tisuće.
Krađa identiteta pogađa i Njemačku
Model je poznat i istražiteljima u Njemačkoj: ukradeni identitet, lažna tvrtka, masovne registracije vozila. Prema anketi YouGov-a, svaki deseti korisnik interneta u Njemačkoj već je bio žrtva krađe identiteta, a stvarne brojke vjerojatno su i veće jer se mnogi slučajevi otkriju tek kad stignu opomene, zahtjevi za naplatu ili kazne koje osoba nikada nije skrivila.
U Njemačkoj krađa identiteta još nije zasebno kazneno djelo, već se progoni kroz druga kaznena djela poput krivotvorenja isprava ili prijevare, uz mogućnost zatvorske kazne do deset godina.
Stručnjaci savjetuju da se osjetljivi dokumenti, poput kopija osobnih iskaznica, nikada ne šalju nešifriranom e-poštom, da se redovito provjeravaju bankovni izvodi i kreditni podaci te da se u slučaju sumnje odmah podnese kaznena prijava. Jer, kako pokazuje slučaj iz Normandije, kad prijevara jednom dobije zamah, žrtvama ju je izuzetno teško zaustaviti.
Fenix-magazin/DP/MMD
