Kako li samo mi Hrvati olako prelazimo preko velikih obljetnica za hrvatski narod i njegovu povijest.
Piše: Dr. Jure Burić
Danas je točno 350 godina pogubljenja Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana koji su nakon Zrinsko-Frankopanske „urote“ pogubljeni u Bečkom Novom Mjestu 30. travnja 1671. godine.
Austrijanci su ih prijevaru namamili, odmah po dolasku u Beč uzaptili i nedugo potom, nakon farse od suđenja, pogubili. Potom su svu njihovu imovinu podijelili, bolje rečeno oteli, a članove njihovih slavnih obitelji materijalno i duhovno potpuno uništili i iskorijenili.
A zbog čega? Samo zato jer su Zrinski i Frankopan tražili više slobode za hrvatski narod u Austro-ugarskoj monarhiji.
Puna dva stoljeća nakon toga je bilo zabranjeno spominjanje Zrinskih i Frankopana i taj stravični bečki zločin koji je obezglavio Hrvatsku. Njihove kosti su tek 1919. prenesene u Zagrebačku katedralu.
Neuspjeh „urote“ Zrinskih i Frankopana ujedno je značio i konac tih velikaških hrvatskih obitelji. Hrvatski narod je tu tragediju sačuvao u svojoj memoriji, sjećajući se s tugom i ne posustajući u nadi za svojom slobodom. Pobuna protiv dinastije Habzburga je time započela, pa kao sve što počne, moralo je kad tad i završiti.
Eugen Kumičić napisao je na tu temu divan roman, pun emocija i nemjerljive ljubavi za svoj dom i domovinu Hrvatsku. Nekad je taj roman bio i lektira u hrvatskim školama. Je li i sada, ne znam ali volio bih da jeste. Sjećam se vremena od prije pedeset godina kada sam kupio nekoliko tih Kumičićevih knjiga, pa ih podijelio prijateljima i poznanicima.
Jedna od tih knjiga je zapala i moju majku koja je puno voljela čitati. Nakon nekoliko dana, kada je knjiga pročitana reče mi: “Sinko, evo ti knjiga. Zgadiše mi se ovi Austrijanci, vidjet ih više ne mogu”. A toga ljeta bilo ih je na odmoru u Slanom, pa i u tamošnjoj našoj gostionici, bilo je dosta Austrijanaca. Vidim jednog dana kako ih moja majka nekako poprijeko gleda kada dolaze kod nas u gostionicu, pa joj rekoh: Majko, pogubljenje Zrinskih i Frankopana je bilo prije 300 godina. Ovi ljudi nisu za to krivi.
-Neka je i tisuću, na moje oči ih ne dovodi dok me ova huja (srdžba) ne prođe, odgovori mi majka.
Danas ne trebamo srdžbu na narod čiji nam je sin Alois Mock, ali i drugi Austrijanci, nemjerljivo pomogao u vrijeme borbe hrvatskog naroda za slobodu. Ali nam treba ljubavi za našu Domovinu i sjećanja na naše velikane kojima danas tek rijetki hrvatski mediji dadoše prostora.
Fenix-magazin/SIM/ Dr. Jure Burić
NAPOMENA: Dr. Jure Burić je poznati dubrovački liječnik i ratni povjerenik Vlade RH za jug Hrvatske, prvi župan Dubrovačko-neretvanski i bivši zastupnik u Županijskom domu Hrvatskog državnog sabor do njegovoga ukinuća.
