U Njemačkoj se već mjesecima vode polemike oko socijalne naknade Bürgergelda, odnosno građanskog doplatka. Prema navodima njemačkih medija, mnogi političari i stručnjaci kritiziraju Bürgergeld.
CDU-ov stručnjak za tržište rada Kai Whittaker rekao je za njemačke medije kako je spomenuta naknada nepoštena.
“Građanski doplatak upravlja ljudima koji su nezaposleni umjesto da ih natjera na posao. To je nepotpuno i bez poštovanja. Nepoštovanje prema svima koji se prijavljuju za posao; prema svima koji slijede pravila i prema svima koji svojim porezima financiraju našu snažnu socijalnu državu”, rekao je Whittakaker. Slično su izjavili čelnik CDU-a Friedrich Merz, njegov glavni tajnik Mario Czaja te bavarski premijer i predsjednik CSU-a Markus Söder.
Građanski doplatak umjesto Hartza IV: Ovo bi se trebalo promijeniti
Ono što je nesporno: Trenutačna naknada Hartz IV je preniska. Ona bi trebala porasti za oko 50 eura na 502 eura mjesečno. S obzirom na inflaciju od oko deset posto, njemačka oporba smatra da je to u redu. Srž stvari je negdje drugdje: na primjer, u prvih šest mjeseci primanja beneficija, plan je da neće biti sankcija ako se ponude za posao odbiju ili se termini u centru za zapošljavanje ne poštuju.
Osim toga, granica za štednju koju primatelji građanskog doplatka mogu imati raste na 60.000 eura. Za svaku sljedeću osobu u kućanstvu to je 30.000 eura. Četveročlana obitelj bi stoga mogla imati 150.000 eura na svom računu – i još uvijek primati beneficije od strane države. Barem u prve dvije godine.
Država plaća i trošak stana, pa premda on bio veći i skuplji nego što bi trebao biti. Ideja iza toga: Svatko tko sklizne u nezaposlenost ne bi trebao odmah tražiti novi smještaj – već novi posao, navode njemački mediji. Mnogi ne mogu razumjeti raspravu o građanskom doplatku.
“Čovjek se ponaša kao da se primatelji naknade Hartz IV odmaraju i žive u luksuzu”, kaže upućeni istraživač iz Kölna.
Pravila se moraju poštovati
Dosadašnji primatelji Hartz IV, međutim, moraju slijediti dosta pravila. Ovu naknadu ne primaju samo oni koji ne rade, nego i ljudi koji zarađuju iznimno malo, pa su također ovisni o potpori države.
U tom slučaju problem nisu previsoka socijalna davanja, nego plaće koje su preniske.
Primatelji naknade Hartz IV imaju obvezu prihvatiti posao – čak i ako je slabo plaćen. U suprotnom se moraju nositi sa sankcijama.
Fenix-magazin/SČ
